Prezime Pavić

Pretražujući mrežu svih mreža došli smo do zanimljivih podataka o prezimenu Pavić iliti Pavich koje je osim u Bosni i Hervcegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji u određenim verzijama prisutno i u Engleskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj…

Prezime Pavich izvedeno je iz latinskoga imena PAULUS koje je bilo posebno popularno ime u kršćanstvu. Iz Biblije nam je poznato da farizej Savao iz Tarza nakon obraćenja uzima ime Pavao koje također vuče iste korjene iz lat. imena PAULUS. Ovo ime su osim njega nosili i drugi sveci. Zanimljivo je da su ovo ime ponekad nosili i Židovi, no nikad do kraja nije razjašnjeno iz kojih razloga.

Sasvim je sigurno da ljudi prezime nisu imali u 10., 11. i 12. stoljeću. Iz povijesti nam je poznato da je većina europskih prezimena formirana u 13. i 14. stoljeću. Sam proces formiranja prezimena se nije dogodio odjednom nego se postupno odvijao stoljećima sve do 19. stoljeća kada je većina stanovništva ovisno o zemlji stekla prezime.

Prezime Pavich ima brojne varijante ovisno o zemlji iz koje potječe pa tako imamo: PAULL, PAULE, pach, Pavlov, Pavelić, PAVLEN, Pavlovsky Paweł, Pavić itd..

U svojoj knjizi Tomislav Perković (Stoljeća moga kraja – povijest livanjske župe Podhum, Livno, 1997.) o prezimenu Pavić navodi sljedeće:

Podrijetlom su iz Tijarice (Dalmacija), gdje su u ‘davna vrimena’ doselili iz Doca pod Mosorom (Dalmacija). Sa Tijarice jedni su odselili na Dobranje (Dalmacija) (odakle su kasnije ponovno se selili po cijeloj Dalmaciji), drugi u Rašeljke, a treći u Podhum, točnije, u Miše gdje se prvi put i spominju, u biskupskom popisu 1743. g., (kuća Nikole Pavića sa 11 čeljadi). U Podhum se sele oko 1768. g. Danas u Podhumu žive na tri mjesta: ‘u Pavićima’, ‘Bjanušićima’ i ‘Ivkićima’. Pavići u Vržeralima doselili su se oko 1800.g. iz Sinja i okolice, a Pavići u Podgradini došli su, također, iz Dobranja oko 1820. g.

Na našim web stranicama već ste mogli pročitati o Pavićima slijedeće:

PAVIĆI – Danas u Podgradini žive tri loze Pavića. Jedna loza se doseljava u Podgradinu iz Ugljana ( Sinj, Dalmacija ) oko 1820. godine. Također i druge dvije loze se oko 1820. godine dosaljavaju iz sinjske krajine. Zanimljivo je da ove loze nisu u međusobnim rodbinskim vezama. Osim Pavića u Podgradini Pavića ima i u Podhumu i Vržeralama. To su ipak druge loze. Pavići su starosjedioci župe Podhum, zabilježeni su čak 1743. godine u biskupskom popisu u selu Mišima.

Pavići u Hrvatskoj

Podrjetlo

Pavići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Krapine, a prema nekim izvorima iz Požege ili Poljica, te su rijetko i Srbi (iz okolice Duge Rese). Razmjerno najviše Pavića u proteklih sto godina rođeno je u Lukovčaku kraj Krapine, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Pavić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Pavića u više od dvije tisuće domaćinstava (19. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Pavića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Tuzle (BiH) te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Pavići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 283 općine i 560 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Splitu (500), Zadru (300), Sukošanu kraj Zadra (300) i u Đurmancu kraj Krapine (300).

Još malo o Pavićima (sa www.vesti-online.com)

Prezime Pavić je veoma rasprostranjeno i na srpskom i na hrvatskom etničkom prostoru, kao što ih ima i katolika i pravoslavnih, s tim što se prvi najčešće izjašnjavaju kao Hrvati, a drugi kao Srbi.

Ono je i/ili patronimičkog i matronimičkog tipa, jer je moglo je dakle nastati od imena Pavo/Pava. Kod Južnih Slovena ovo ime je dobilo osnovne oblike Pavle, Pavao, Pavel, Pavol, a od njih i odgovarajuća prezimena – od Pavlovića do Pavlinovića, Pavina i Pavića.
Pavića, sa slavom Sv. Vrači, nema nigde drugde u Bosni, ali ima s drugim slavama – oko Maglaja, Gradiške, Dubice, Prijedora, Krupe i Sanskog Mosta. U Hercegovini, J. Dedijer ih je zabeležio na Domanovićima, pored puta Stolac-Mostar i Stolac-LJubuški.

Kaže da su “s Vlahovića” (od LJubinja), sišli u Počitelj i da su se bavili kalajdžijskim zanatom. Na Domanoviće su se doselili u drugoj polovini 19. veka. Slave Đurđevdan.
Do rata i istrebljenja, Pavića je bilo u raznim krajevima Hrvatske, najviše u opštinama Benkovac, Bjelovar, Vinkovci, Vojnić, Dubrovnik, Đakovo, Županja, Zagreb, Zadar, Imotski, Kostajnica, Nova Gradiška, Orahovica, Osijek, Pakrac, Sinj, Slavonska Požega, Slavonski Brod, Slunj, Split i Šibenik.

Nemamo podatke o konfesionalnoj pripadnosti ovih porodica. M. Radeka nije zabeležio ni jedne Paviće sa slavom Sv. Vrači, ali ih ima sa slavama Ilindan, Đurđevdan i Jovanjdan.
U Šajkaškoj, i to je najraniji zapis u vezi sa ovim prezimenom, zabeleženi su Pavini u Čenti, 1755, a Pavićevi u Mošorinu 1746. i u Čenti 1769. S obzirom da ih nema u drugim krajevima, a ni kod Bunjevaca koji su u Ugarsku došli pre Velike seobe, ovo svedoči da se radi o Srbima-graničarima koji su ovamo dovedeni ili došli da budu šajkaši.

Ime Hrvatsko/Vesti Online/Podgradina.net/

Facebook komentari

comments