Bukva
 |
Latinski naziv: Fagus sylvatica Razred: Red: Porodica: Fagaceae |
|---|
Bukva je vrlo zastupljeno drvo na Kamešnici. Kamešnica joj jako odgovara kao stanište jer voli planinska i brdovita područja. Raste odmah iznad izvora Ozrne pa sve do Pola i Fiskije. Naraste do 35 metara i može postići debljinu čak preko 1 metra. Kora joj je debla i siva a lišće je eliptično i dostiže dužinu oko 8 cm. Lišće bukve je bogato vitaminom C. Korjen ovog stabla je čvrst i zbog toga je bukva otporna na velike vjetrove. Bukovina se često koristi i za ogrjev zbog svoje velike kalorične vrijednosti. Budući da je Kamešnica jako nepristupačna za motorna vozila šuma se sačuvala od pretjerane sječe. Bukva je najrasprostranije drvo u Europi. Dobro podnosi nedostatak sunca pa uspijeva i na mjestima koja su zaklonjenija i nemaju mnogo sunčevih zraka.
Bor
 |
Latinski naziv: Pinus Razred: Četinjače Red: Crnogorica Porodica: Pinacea |
|---|
Bor na Kamešnici raste na predjelima oko 1000 m/nv. Susreće se oko Fiskije, Pešinog vrila, Gole kose… Borovi su otorni na velike hladnoće i mraz ali im je potrebna velika količina svijetla. Dobro se održavaju i na slabijim, kamenitim, pješčanim i suhim tlima. U dobi od oko 100 godina, stablo mu je oko 25 m visoko i 30 cm debelo. Borovi imaju dugačke iglice koje rastu spojene dvije-tri do pet u obliku čuperaka. Postoji velik broj podvrsta borova. Na Kamešnici nalazimo obični bor.
Jela
 |
Latinski naziv: Abies alba Razred: Četinjače Red: Crnogorica Porodica: Pinacea |
|---|
Jelu također nalazimo na Kamešnici. Uspijeva na višim predjelima oko Fiskije, Pešinog vrila, Gole kose… Vrlo lako se razmnožava i nije zahtjevna što se tiče uvjeta za život. Otporna je na hladnoću. Naraste do 40 metara u visinu a doseže i debljinu do 1 metar, rjeđe i do 1.5 metara. Oblik krošnje u mladosti čunjasti a kasnije postaje valjkast. Češeri jele su uspravni a iglice su tupe. Najveći problem jelama predstavljaju jaki vjetrovi jer im korijen nije tako razvijen kao u bukve.
Smreka
 |
Latinski naziv: Picea Abies Razred: Četinjače Red: Crnogorica Porodica: Pinacea |
|---|
Smreka nije zastupljena na Kamešnici u velikom broju. Dosta je zahtjevnija od običnog bora i jele u pogledu životnih uvjeta. Traži vlažna tla, bogata humusom i hladna tla. Stablo može narasti do 50 metara u visinu i biti debelo do 2 metra. Najveći problem smreke je plitak korjen pa joj smetaju jaki vjetrovi. Iglice su im kratke i oštre.
Žuta sirištara – endemična biljka
 |
Latinski naziv: Gentiana lutea L. Razred: Seslerietalia juncifoliae Red: Porodica: Gentianaceae |
|---|
Zakonom o zaštiti prirode zaštićena 1955.g. u Republici Hrvatskojna svim prirodnim nalazištima. Nastanjena je na planinske goleti, napose kamenite površine obrasle travom po prisojnim obroncima, umirena točila, česta uz rub klekovine. Raste na području raširenja planinske vegetacije, pretežno na vapnenačkom tlu. Karakteristična je vrsta reda i razreda Seslerietalia juncifoliae te je zastupljena često i obilno u zajednicama Festucetum pungentis i Laevi-Helianthemetum alpestris. Trajnica, najčešće cvate tek nakon 20 godina, a pojedina biljka cvate u tijeku sezone samo nekoliko godina. Korijen može doživjeti starost do 60godina. Razmnožava se sjemenom, a izdanke tjera i iz podzemne stabljike.
Kadulja
 |
Latinski naziv: Salvia officinalis L. Razred: Red: Porodica: Labiatae – usnače |
|---|
Kadulja je jako ljekovita biljka. Koristi se za prehlade, prilikom bolesti bubrega, jetre, za upalu mjehura, za jetrene bolesti, reumu, proljev, razne živčane bolesti. Na Kamešnici ju nalazimo na mjestima gdje ima mnogo sunca obično na predjelima kamenjara.
Čemerika
 |
Latinski naziv: Veratrum album Razred: Red: Porodica: |
|---|
Iizuzetno otrovna višegodišnja biljka 50-150 cm visoka. Listovi su u donjem i srednjem delu jajasti, široko elipticni celog oboda. Karakteristicna je uzdužna naboranost listova sa brojnim paralelnim nervima. Cvetovi su intezivno zeleni sa unutrašnje strane beli. Raste po progalama šuma bukve, jele, smrče, livadama.
Majčina dušica
 |
Latinski naziv: Thymus serpyllum Razred: Red: Porodica: |
|---|
Majčina dušica (Thymus serpyllum) je trajna 20-30 cm visoka grmasta biljka. Ima uske elipsaste sivozelene listiće s kratkim peteljkama. Na vrhovima stabljike cvate roza do ljubičastim cvjetovima jakog i ugodnog mirisa. Raste na sunčanim mjestima. I majčina dušica je prvenstveno ljekovita biljka, ali zbog izvanrednog mirisa koristi se kao začin u pripremanju supa, umaka, jela od mesa i variva.
Divlji bosiljak
 |
Latinski naziv: Calamintha officinalis Razred: Red: Porodica: |
|---|
To je niska, razgranata, uspravna biljka, visoka oko 60 cm, listovi su tupo jajasti, na obodu malo nazupčani. Cvate jarko crvenim, katkada ljubičastocrvenim cvjetovima u grozdu. Listovi su na stabljici poredani od mjesta na koje se grana poput vilice pa prema kraju grančica, gdje stvaraju klasove. Korijen je trajan i puzav, pušta izdanke. Cijela je biljka ugodna mirisa koji podsjeća na miris matičnjaka. Cvate od 7 do 9 mjeseca.