Selo je smješteno na brdu između Podhuma i Golinjeva. Naselje je nastanjeno u srednjem vijeku, a kasnije je nastavilo da egzistira pod istim imenom. Spominje se 1400. godine (Vučihna Mratinović iz Miš); 1470 – Misi; 1604 – Mešan; 1711 – Mišani; 1741 – Missi. Na lokalitetu Bili brig smještena je velika nekropola stećaka, koja je po broju grobnica najveća u livanjskom kraju. Broji 181 stećak, od čega je samo 18 sanduka. U Kliskom groblju, zapadno od ove nekropole, pored arhaičnih nadgrobnih spomenika ima pet stećaka, a tri su na manjem uzvišenju. Stećaka ima i uz cestu Livno-Duvno i na lokalitetu Čićar. Sjeverno od sela nalazi se predhistorijska gradina veličine 60X50 m sa ostacima bedema. Spahija Mustafa imao je 1711. godine u Mišima timar vrijedan 3.022 akče. Staro groblje u Mišima zove se Petrića groblje. Po austrougarskoj okupaciji kmetska selišta u Mišima bila su u vlasništvu mnogih livanjskih porodica, ali i begova van Livna. Tako su ovdje kmetove imali Filipovići iz Rastoke kod Ključa, Sulejmanpašići iz Vesele kod Bugojna, Kadribegovići, Repovci i Kulenovići.
Od livanjskih rodova kmetove su imali Šeremeti, Huskići, Gagići, Balagići, Dizdari, Fehimovići, Švrake i katolici Slipčevići.136 Ovdje su dva izvora: Vojvodinac i Svekar. Oba su izvora stalna. Toponimi Miša i padina Male Tušnice su: Barevišće, Bojana, Borovac, Brizice, Bunaruša, Bundžuša, Burenčev dolac, Bužanin, Bužim, Čamuše, Ćelaruša, Čičar, Ćatuša, Dublje, Dugo trnje, Gaj, Gohtbuša, Gost, Gradina, Gromionica, Jakovuša, Jankov brig, Jelica velika, Kegljuša, Kleni, Klenovi, Krakutuša, Kratina, Kremenjaš, Klinička glavica, Lačuga, Lanišće, Luka, Lukinica, Manduše, Martinuša, Mašeti, Mešet, Metiljka glavica, oblog, Obravčina, Orah, Ostojka, Pastauša, Pažimtša, Penisa, Pisek, Pločica, Podvornice, Poljana glavica, Poljana, Prike liske, Prikuša, Privezač, Ravni omari, Rudine, Salkuša, Selina, Skenderaguša, Spahin dolac, Staro grebje, Staro groblje, Stolovača, Strmeniti mašet, Strmenjača, Svekar (izvor), Svekar potok, Šeuša, Tavnica, Tejinov dolac, Terzinuša, Trlakuša, Trnjovača, Trumača glavica, Turnučuša, Vignjarište, Vojvodinov bunar, Zalužje, Zasičevica, Zloprotok, Zorkuša, Groblje, Zovića vrilo, Zrnica, Živkuša, Žugle.
Prezimena u Mišima
Hrvati su:
- BATINIĆI – ovdje su 1741. godine. Jedini su u selu bili oduvijek slobodni i sa vlastitom zemljom;
- BILIĆI – iz Studenaca u Dalmaciji;
- ĆALETE – iz Voštana u Dalmaciji;
- JANDRIJEVIĆI – grana Batinića;
- KLIŠANIN – u selu su 1741. godine;
- KULISI – prešli iz Golinjeva;
- MIHALJEVIĆI – bili su u Mišima 1815. godine;
- PAVLINOVIĆI;
- PAVLOVIĆI – ogranak Batinića;
- PUĐE – ovdje su 1741. godine;
- ŠUĆE – iz Glavica kod Sinja;
- VODOPIJE – preselili iz Vržerala;
- ŽIVKO – u Mišima su 1741. godine.
Od Bošnjaka koji su u Mišima živjeli zna se za:
- ŠLJIVE, koje su preselile u grad nakon 1878. godine. U selu su bili i katolici Šljive, pa je najvjerojatnije riječ o istom porijeklu rodova.
Izvor: Stoljeća moga kraja: Povijest livanjske župe Podhum, Tomislav Perković