Buško jezero je jako bogato ribljim fondom. U njemu danas svoje stanište pronalaze: som, šaran, pastrva, babuška, klen, drlja, oštrulj. U prošlosti ovo jezero je bilo još bogatije ribom ali nažalost zbog ljetnih suša i smanjenja nivoa vode kao i krivolova brojnost je manja ali ipak zadovoljavajuća. Za očuvanje i obnavljanje ribljog fonda u ovom jezeru odgovorno je ribolovno društvo koje je angažiralo ribočuvare.

Šaran

šaran Buško jezero

Latinski naziv: Cyprinus carpio

Razred: Actinopterygii

Red: Zvijeri: Cypriniformes

Porodica: Cyprinidae

Šaran je druga po veličini riba u Buškom jezeru. Od njega je veći jedino som. Za ribare šaran je zasigurno najzanimljivija riba zbog jako ukusnog mesa. Ima produljeno, debelo tijelo potpuno prekriveno ljuskama a masivnu glavu krase mu četiri velika brka. Šaran jako voli mirne rijeke ili jezera, pogotovo one koje se ljeti dobro zagriju. Uspješno se razvija na mjestima gdje je vodena vegetacija bogata ali zanimljivo je da mu ne smeta ni mala količina kisika u jezerima. U prvim godinama života šarani rado žive u jatu, a kasnije se odvajaju i postaju samotnjaci. Aktivnost šarana je i noćna i dnevna, ali je u svakom slučaju povezana s temperaturom vode. Ako je voda hladna, šaran ograničava svoje kretanje i prehrambenu aktivnost i troši sve manje energije. Najdraža hrana su mu razne ličinke, kukci, mekušci, vodeno bilje, a u određenim situacijama šaran postaje i grabežljivac i hrani se drugim sitnijim ribama. Za razmnožavanje, šaranu je potrebna temperatura od 20°C tijekom 20 dana. Razmnožavanje se događa u svibnju, lipnju ili srpnju kada ženka ležu 120.000 do 130.000 jajašaca po kilogramu težine što za ženku od 15 kilograma predstavlja više od 1,8 milijuna jajašaca. Mladi šarani se rađaju četiri do pet dana nakon što ih oplode mužjaci.

Som

som buško jezero

Latinski naziv: Silurus silurus

Razred:

Red:

Porodica:

U zadnje vrijeme somova u Buškom jezeru ima u prilično velikom broju. Očito mu mulj jezera jako odgovara. U svijetu su zabilježeni primjerci soma od čak 300 kg. Som ima veliku glavu, s velikim ustima i sitnim zubićima. Na gornjoj usni ima dva velika brka, a na donjoj četiri mala. Tijelo mu je golo i ljigavo, a od glave prema repu sve tanje i plosnatije. Donja mu je perajica vrlo uska i produljuje se do kraja repa. Som je noćni grabežljivac, iako se kreće i danju kad se voda zamuti i digne. Poznato je da će som krenuti u potragu za hranom ljeti za vrijeme žestokih oluja, pljuskova i grmljavina. Kada pođe za hranom, kreće se i po najjačim vodenim strujama, a poći će i na plića mjesta. Som je proždrljiv svežder koji napada sve živo. Som ne voli hladnoću, pa zimu provede zakopan u mulju. Kada se dignu mutne proljetne vode, diže se i som sa svog zimovanja. Som najbolje grize u toku ljeta pa do početka zime. Prema tvrdnjama kulinarskih gurmana meso mu je izvrsno i s malo kostiju.

Klen

klen buško jezero

Latinski naziv: Leuciuscus cephalus

Razred:

Red: Šaran

Porodica:

Klen nekada je bio najbrojnija riba u Buškom jezeru dok ga danas nalazimo u puno manjem broju. Ima veliku glavu, široko i spljošteno čelo te velika usta. Po bokovima i donjem dijelu tijela je srebrnast, a po hrptu tamnozelenkast. Krupne ljuske pokrivaju mu cijelo tijelo i pravilno su razmještene. Hrptena i prsna perajica su crnkasto zelene, ili malo crvenkaste, a prsne perajice su narančaste. Tijelo mu je zaokruženo i izduženo, okretan je i vješt plivač. Plašljiv je i nije ga lako prevariti. Mamac grabi naglo i silovito. Kod nas može narasti do 4-5 kg, a raste vrlo brzo ako ima dosta hrane i povoljne uvjete za život. Klen je svežder. Kao mamac prihvatit će sve – od gujavice do životinjske iznutrice – zatim žito, kruh ili tijesto. Uz obalu gdje rastu šljiva, trešnja, višnja klen će se hraniti i voćem. Napast će i žabu i punoglavca, poći će i na sir, žgance i makarone. Privlače ga razni crvići, rovci te razni kukci, posebno skakavci i hruštevi, a dobar su mamac i muhe i mušice. Dakle, u ribolovu na sveždera klena mamac nije problem.

Pastrva

pastrva buško jezero

Latinski naziv: Salmo trutta f. fario

Razred:

Red:

Porodica:

Pastrva je riba koja privlači veliku pažnju ribara koji love na Buškom jezeru. Nije tako česta kao npr. babuška i klen ali iskusni ribari ju uvijek mogu uloviti. Vretenastim, neznatno bočno spljoštenim tijelom probijaju se strelovito kroz najjače vodene struje s najmanjim mogućim otporom. Snažnim repnim mišićima u stanju su iskakati iz vode i preskakati manje barijere. Na tijelu se ističe poveća glava, čvrsto i nepokretno vezana za trup, zatupljena gubica, a snažne čeljusti povezane iza očiju, otvaraju i zatvaraju velika završna usta puna zubiju. Velikim očima žutih šarenica pastrve kontroliraju ne samo okolinu u vodi već i izvan nje, u zraku i na obalama, što dokazuje iskakanje za kukcima koji lete ili skrivanje pred ribolovcima koji se neoprezno kreću obalom. Ovalni trup prelazi u snažan rep koji završava repnom perajom. Kod manjih riba ona je neznatno urezana, a kod starijih je ravno odrezana. Na leđnoj strani trupa izdiže se kratka leđna peraja, a iza nje kožni nabor bez šipčica ispunjen masnim tkivom, koji obilježava sve salmonidne ribe, a nazvan je masnom perajom. Na trbušnoj strani tijela, iza škržnih poklopaca, odvajaju se prne peraje, a iza njih, u mišićima učvršćene trbušne peraje. Oba para peraja žućkaste su boje i zaokruženih rubova. Tijelo pokrivaju sitne prozirne okrugle ljuske čvrsto usađene u donji sloj kože i pokrivene gornjim sluzavim slojem koji daje skliskost tijelu pastrve i omogućava, uz aerodinamični oblik, probijanje kroz vodu i zaštitu od infekcija. Prema tvrdnjama gurmana od pastrve se pripremaju mnogi specijaliteti za razne prigode.

Babuška

babuška buško jezero

Latinski naziv:

Razred:

Red:

Porodica:

Sa sigurnošću se može tvrditi kako je babuška najbrojnija riba u Buškom jezeru. Od njezinog ubacivanja u jezero babuška se dobro prilagodila novom staništu te se jako brzo razmnožila. Prosječna lovna težina babuške kreće se oko 500 grama, ali je moguće naići i na babušku tešku preko 2 kilograma. Ovo je riba dna, sa koga jede dijelove biljaka i životinjice. Ljeti, kada je vrijeme toplije i metabolizam brži, hrani se intenzivnije, a zimi pada u skoro potpuno latentno stanje. U stanju je da preživi u u vodama koje se potpuno lede zahvaljujući kožnoj izlučevini koja se ne mrzne. Također, kao i karas, u toku sušnih mjeseci, u stanju je  ukopati se  u zemlju i tako ukopana preživi potpuno isušivanje bare ili jezera. Ova riba je jako kvalitetna ako se dobro pripremi. Najveći nedostatak ove ribe je prevelika količina kostiju i ljuske koju je nezgodno očistiti pa ju ribari često izbjegavaju.

Drlja

Latinski naziv:

Razred:

Red:

Porodica:

Ukoliko uhvatite drlju u ovom jezeru stvarno ste sretnik. Naime u posljednih 10 godina ova riba je gotovo nestala iz jezera. Razlog velikog smanjenja brojnosti ove ribe krije se u činjenici da su je istrijebili ribe-grabežljivci kao som i klen. Razlog gotovo nestanka ove vrste moguć je i zbog onečišćenja jezera u posljednje vrijeme kojeg drlja nije mogla podnijeti. Drlja je veličinom dosta sitna riba slična po ljuskama i boji babuški ali neuporedivo manja od svoga bliskog srodnika.

Oštrulj

babuška buško jezero

Latinski naziv: Aulopyge huegelii Heckel

Razred: Actinopterygii (zrakoperke)

Red: Cypriniformes (šaranke)

Porodica: Cyprinidae (šarani)

Oštrulj je endemska, veličinom jako sitna riba. U posljednje vrijeme jako ju je teško uloviti jer je u Buškom jezeru gotovo nestala. Lako ju je prepoznati po oštroj peraji na leđima po kojoj je i dobila ime. Hrani se sitnim mušicama i vodenim biljem. Oštrulj pripremljen na gradalima je jako ukusan.

Facebook komentari

comments