Ekonimska složenica sastoji se od prijedloga pod i imenice gradina. Prijedlog pod je veoma čest u tvorbi ekonima i s njim se označuje ono što je na nižoj visini.
Iako je gradina i uvećanica od imenice grad (naselje s obilježjima velikog grada), ona ima i još nekoliko značenja:
- ruševina starog grada,
- ostaci nekadašnjeg grada ili zamka,
- ruine srednovjekovnog kaštela,
- u arheološkoj znanosti gradina je pretpovijesno utvrđenje na važnom obrambenom i strateškom mjestu.
Naselja s imenom Gradina smještena su: pokraj Virovitice, zatim Poreča, Šibenika, pokraj Korenice je Gradina Korenička.
Naselja s nazivom Podgradina nalaze se: pokraj Zadra, Metkovića, te u Bosni pokraj Livna, Glamoča i Cazina. Tako se zovu i zaseoci u Hrvacima, Koljanima i Čaporicama (Cetinska krajina).
U Bosni i Hercegovini je čak dvanaest naselja s nazivom Gradina (Cazin, Derventa, Fojnica, Gacko, Kalinovik, Prijedor, Travnik, Velika Kladuša, Vlasenica, Zenica), dok se sela Donja i Gornja Gradina nalaze pokraj Bosanske Dubice.
Dakako, istog su postanja i sve tri Gradiške: Stara, Nova i Bosanska, kao i Gradišće, pokrajina u istočnoj Austriji (Burgenland), u kojoj na 3.700 kilometara četvornih živi 273.500 stanovnika, od kojih je 35.000 Hrvata. Bosna i Hercegovina ima svoje Gradišće pokraj Zenice, Gradišiće pokraj Foče, a Gradniće pokraj Čitluka.
Posebno je zanimljivo lovrećko područje, na kojem se nekoliko vrhova brda s imenom Gradina kao što su primjerice: iznad Lovreća je Vrhgradina (675m), tamo je vjerojatno bio rimski Lovreć ili čak i ilirski, zatim i gradina Umac (773), slijedi Nikolića gradina (772), iznad zaseoka Čaljkušići smještena je Kula-gradina, koje se i danas vidi ostatak zidova, iznad zaseoka Šimundići je Šimundića gradina, iznad zaseoka Ćorići Zubova gradina, a i brdo Trbotor (592) je gradina s pećinom koja se zove Tamnica. Prema predaji tamo je bio zatvor, na čijem se ulazu ploča-vrata tamnice, a iznutra postoji i prozorčić za provjetravanje tamnice.
Izvor: ogorje.net