Kamešnica je po nadmorskoj visini među najvišim planinama Bosne i Hercegovine. Produžetak je Dinare a proteže se u dužini od prijevoja Vaganj na sjeverozapadu uz cijelu dužinu umjetnog Buškog jezera pa sve do Kamenskog. Veći dio ove predivne planine nalazi se na području Bosne i Hercegovine, a dio pripada i Republici Hrvatskoj.

Pogled na Kamešnicu s Bilog Polja

Sam izraz Kamešnica često se upotrebljava i za jedan od vrhova Kamešnice, Kurljaj visok 1809 m/nv. No, najviši vrh Kamešnice je Konj sa nadmorskom visinom od 1856 metara. Sa Konja se pruža predivan pogled na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Za lijepa vremena se vide i otoci Jadranskog mora. Poseban je doživljaj kada se oblaci spuste ispod samog vrha Kamešnice kada imate osjećaj da je ispod vas prostire veliko polje pamuka.

Pogled na Kamešnicu iz Podhuma

Zahvaljujući zemljopisnom položaju, nalazeći se s jedne strane na udaru mediteranske klime a sa druge strane na udaru kontinentalne klime Kamešnica je stanište raznih biljnih i životinjskih vrsta. Posebno treba istaknuti žutu sirištaru endemičnu biljku koju je moguće pronaći na Kamešnici i Velebitu.

Ne treba posebno naglašavati da je planina Kamešnica izuzetno zanimljiva mnogim posjetiteljima: u prvom redu običnim ljudima željnim odmora i čistog zraka, ali i brojnim profesionalnim planinarima i speolozima zbog iznimno bogatog i raznolikog reljefa. Speolozima je ovo interesantno odredište zbog velikog broja pećina i spilja od kojih većina nije istražena.

Pogled s Kamešnice na zaleđeno Buško jezero

Vrhovi Kamešnice

Najviši i ujedno i najzanimljiviji vrhovi Kamešnice su:

  • Konj, nadmorska visina 1856 metara
  • Kamešnica ili Kurljaj, nadmorska visina 1809 metara
  • Kruge,  nadmorska visina 1606 metara
  • Garjeta, nadmorska visina 1773 metra
  • Burnjača, nadmorska visina 1770 metara.

Vrh Konj

Sa Konja se pruža za lijepa vremena predivan pogled ka otocima Jadranskog mora, te prema Sinjskom i Livanjskom polju. Konj se nalazi na području Bosne i Hercegovine, pa se prilikom uspona s južne strane prelazi državna granica. Na samom vrhu se nalazi uzidani žig  ( na slici ) kojim možete potvrditi svoje osvajanje ovoga vrha.

Kamešnica-Konj
Vrh Konj, najviši vrh Kamešnice ( 1856 m/nv )

Vrh Kamešnica ili Kurljaj

Vrh Kurljaj je drugi po visini vrh Kamešnice. Njegova visina iznosi 1809 metara nadmorske visine. Nalazi se na BiH strani granice. Na vrhu se nalazi uzidani metalni žig kojim možete potvrditi svoje osvajanje ovoga vrha.

Do vrha Kurljaj se može doći hodajući od vrha Konja grebenom sat i 15 minuta markiranom stazom ili od vrha Kruga najprije pravo na sjever, bez markacije do grebena i staze Konj – Kamešnica (vrh). Zatim lijevo markiranom stazom. Ukupno jedan sat hoda.

Drugi po visini vrh “Kamešnica”

Vrh Kruge

Vrh Kruge je po visini treći vrh Kamešnice. Njegova visina iznosi 1606 metara nadmorske visine. Također, na samom vrhu se nalazi metalni stup u kojem se nalazi žig kojim možete potvrditi svoje osvajanje ovog vrha.

Kamešnica - Kruge
Vrh Kruge, 1606 m/nv

Vrh Gareta

Visina ovoga vrha iznosi 1773 metra namorske visine i po visini to je treći vrh Kamešnice. Vrh se nalazi na BiH strani granice. Na samom vrhu se nalazi metalni žig kojim možete potvrditi svoje osvajanje ovoga vrha.

Poznatija mjesta na kamešnici (Blizina Podgradine)

Dio Kamešnice neposredno iznad sela Podgradine lokalno stanovništvo još od davnina dijeli na dvije velike cjeline, ”Dragu” i ”Brljušu”.

(NAPOMENA: Ovdje će biti prezentirana samo mjesta koja se nalaze u blizini sela Podgradine).

Brljuša

Potajnica

Potajnica je možda najpoznatije i najposjećenije mjesto na Kamešnici koje se nalazi na 1180 m/nv. Razlog tome krije se u činjenici da je 1987. godine na Potajnici sagrađena planinarska kućica u kojoj se moglo prenoćiti. Kućica je bila duga oko 8 metara a široka oko 5 metra. Kažemo ”bila” jer je nažalost ljudskim nemarom i nepažnjom kućica izgorila u požaru na zimu 2006. godine. Mnogi izletnici su bili nesretni kada su čuli ovaj događaj. Kućica nije bila materijalno vrijedna ali ipak je mogla zaštititi od kiše i od divljih životinja. Tridesetak metara od kućice nalazi se izvor vrlo kvalitetne vode. Izgled izvora je sličan izvoru Ozrni u koji se nalazi samom selu. Naime, prije mnogo godina sazidana su betonska korita koja su gotovo uvijek puna vode. Na taj način planinari su uvijek imali na raspolaganju dovoljnu količine vode. Na izvoru su se napajale domaće životinje ali i divlje. Mnogi pričaju kako su vidjeli medvjeda kako pije vodu na izvoru. Okolo mjesta Potajnice raste gusta i visoka bukova šuma. U 2. svjetskom ratu na ovom mjestu se srušio ratni avion pa se i dan danas mogu pronaći neki dijelovi toga nesretnog aviona. Do Potajnice se dolazi tako da se krene od izvora Ozrna, i odmah nakon izvora se skrene lijevo i slijedeći obilježenu stazu do Potajnice se dolazi za otprilike 45-60 minuta normalnog hoda.

Danas postoji ideja da se sagradi nova planinarska kuća na istom mjestu. Potrebno je mnogo dobre volje ali i sredstava jer je do mjesta nemoguće doći osim na vlastitim nogama ili helikopterom. Sada je jedino sigurno da će zanimanje za posjetom ovoga mjesta opasti.

Kamešnica - Potajnica
Kamešnica - Potajnica
Potajnica prije požara ( 2004. godina )
Potajnica nakon požara (2006. god)

Otkud naziv Potajnica?

Postoje tri legende o porijeklu imena ”Potajnica” koje su i danas poznate lokalnom stanovništvu:

  1. Prva legenda kaže da izvor na potajnici za vrijeme ljetnih suša presuši, nestane tj. potaji, pa otud i naziv Potajnica. Čak ni najstarijim mještanima nije poznato da je izvor ikada presušio pa je istinost ove legende manje vjerojatna.
  2. Druga legenda kaže da se u blizini izvora potajno bez znanja njihovih roditelja sastajalo dvoje zaljubljenih, lijepa djevojka iz Livna (vjerojatno iz župe Podhum) i jedan Dalmatinac iz Voštana. Budući da su protiv njihove veze bile njihove obitelji dvoje zaljubljenih se objesilo na bukvi blizu izvora.
  3. Prema trećoj legendi u blizini izvora su se sastajali hajduci koji su tu pritajeno od pogleda turske vojske trgovali i dogovarali nove hajdučije na ovim prostorima. Ova priča je najvjerojatnija i najbliža istini jer nedaleko od Potajnice (oko 2h hodanja) se nalazi Šimića pećina koja je dobila ime upravo po hajduku Andriji Šimiću koji je operirao po ovom području.

Fiskija

Fiskija se nalazi na oko 1350 m/nv. Mjesto je okruženo prvenstveno bukovom ali i crnogoričnom šumom. Kao i druga mjesta na Kamešnici tako i fiskija ima svoj izvor pitke vode koji je potrebno očistiti od lišća ukoliko se nije duže vrijeme koristio. Danas se Fiskija rijetko posjećuje osim kada se ide na hodošašće u Sinj preko Kamešnice ( 13.8. ). Do Fiskije se može stići na dva načina. Jedan način je da se od Potajnice slijedi markirana staza a drugi način je da se od Studenog vrila skrene lijevo i slijedi dobro markirana staza.

Kamešnica - Fiskija
Fiskija ( 2007 )

Humac

Do Humca se dolazi tako da se krene od Fiskije preko Male Plane markiranom stazom. Osim ovim putem moguće je krenuti od vrha Konja prema jugu i slijedeći markiranu stazu do Humca se dolazi za 2-3h hodanja. Na Humcu se nalaze dva kontenjera koje su sa helikopterom iznijeli Hrvatski planinari. Nažalost ovi kontenjeri su uvijek zaključani što nije običaj na planini Kamešnici. Prema našem mišljenju bilo bi puno bolje da su otključani da se njima mogu koristiti svi, pogotovo ukoliko vas u ovom dijelu Kamešnice uhvati mrak. Planinare iz Dalmacije možemo pohvaliti zbog rezervara vode koji se puni kišnicom tako da planinari uvijek imaju na raspolaganju vodu.

Kamešnica - Humac
Kamešnica - Vrh Humac
Kontenjeri na Humcu ( 2007. godina )
Vrh Humac ( 2007. god )

Draga

Studeno vrilo

Studeno vrilo se nalazi oko 45 minuta hodanja od sela Podgradine. To mjesto simboličnog imena krasi izuzetno hladna i pitka voda po kojoj mjesto i dobiva ime. Izvor je mještanima uvijek pružao pitku vodu još iz vremena kada se drvo za ogrijev vuklo na vlastitim plećima ili na konjima i magarcima. Danas je izvor obložen kamenim pločama. Oko izvora je gusta bukova šuma i u blizini izvora je uvijek hladnije nego na bilo kojem mjestu na Kamešnici čak i za vrijeme ljetnih mjeseci. Danas je Studeno vrilo mjesto gdje planinari i izletnici vole zastati, odmoriti se i nešto prezalogajiti prije nastavka planinarenja prema vrhovima Kamešnice.

Studeno vrilo
Studeno vrilo, jesen 2006. godine

Pešino vrilo

Pešino vrilo je još jedno u nizu vrela koje je domaćem stanovništvu vjekovima pružalo pitku vodu. Nalazi se na 1350 m/nv. Stari pričaju kako su prije mjesecima boravili na Kamešnici čuvajući stoku na ispaši. Upravo im je Pešino vrilo između ostalih mnogobrojnih izvora na Kamešnici omogućavalo da napoje stoku. I dan danas izvor teče i njime se služe planinari i izletnici iz okolnih mjesta ali i cijele Bih i Hrvatske. Godine 2007. na Pešinom vrilu je sagrađen planinarski dom. Mjesec dana nakon gradnje kućice sazidana su korita na izvoru. Gradnju je iniciralo PD Kamešnica koji su u više navrata i dana radili na kući. Danas je kućica otvorena za sve planinare i ljude dobre volje. Svečeno otvaranje bilo je 28.4.2007. godine kada je i fra Miroslav Ćiro blagoslovio kuću. Ovim putem pozivamo sve posjetitelje da ne ostavljaju smeće za sobom. Očuvajmo našu prirodu netaknutu i predivnu kakva je oduvijek i bila.

Planinarski dom Pešino vrilo
Izvor - Pešino vrilo
Planinarski dom ”Pešino vrilo” ( 2007)
Izvor ”Pešino vrilo” ( 2007. godina)

Gola Kosa

Još jedno zanimljivo mjesto na Kamešnici je svakako Gola Kosa. Jednostavno nikoga tko je bio na njoj ne ostavlja ravnodušnim. U ovom slučaju naziv Gola Kosa doslovno pretstavlja jednu veliku kosinu na kojoj nema ničega osim nekih travnatih biljaka. Zanimljivo je da Golu Kosu okružuje gusta borova i bukova šuma sa jedne strane a sa druge nisko raslinje i grabuša. Dužina joj iznosi oko 200 metara a širina oko 100 metara. Na njoj zna biti dosta vjetrovito jer nema šume koja bi pružila zaštitu. Za lijepog vremena pogled sa Gole Kose je uistinu prekrasan i pruža pravo zadovoljstvo promatrajući cijelu župu Podhum, Buško jezero i okolna sela. Do Gole Kose se dolazi tako da se od Pešinog vrila krene desno i lagano hodajući dolazi se za 20 minuta.

Gola kosa
Gola kosa, 2007. godine

Pole

Pole se nalaze neposredno iznad Pešinog vrila, na planini Kamešnici. Da bi se došlo na njih potrebno je ići preko Gole kose pa zatim skrenuti lijevo ili preko Gradca.

Najhrabriji će naći izazov u penjanju najopasnijim i najstrmijim putem. No bez adekvatne planinarske opreme i iskustva taj izazov se nikome ne preporučuje.

Na Polama rastu uglavnom razne trave, šume nema jer je riječ o višoj nadmorskoj visini. Na strminama Pola gnijezde se razne ptice među kojima izdvajamo sokole i jastrebe. Njima strmine Pola predstavljaju idealno mjesto da pravljenje gnijezda jer su zbog velike strmine i nepristupačnosti zaštićeni od grabežljivaca.

Pole

Na tim istim strminama prema riječima nekih planinara raste žuta sirištara, zakonom zaštićena endemična biljka. Kada se popnete na rub Pola, pogled je uistinu predivan. Riječima se jednostavno ne može opisati događaj kada stojite na samom rubu i ispod vas se nalazi strmina od 100 metara. Kada pogled dignete malo više ispod vas se nalazi Pešino vrilo i gusta bukova i crnogorična šuma.

Rovanje

Rovanje je vjerojatno po nadmorskoj visini najviši izvor na Kamešnici. Nalazi se otprilike između 1650 do 1700 m/nv na putu između Gole kose i vrha Konj. Danas se izvor rijetko koristi i posjećuje pa je zarastao visokim travama. U prošlosti njime su se služili pastiri koji su čuvali stoku.

Kamešnica rovanje
Rovanje, najviši po nadmorskoj visini izvor vode na Kamešnici

Pećine

Mračna pećina

Mračna pećina je samo jedna od mnogih pećina koje se mogu pronaći na Kamešnici.  Ujedno, to je i naljepša  i najposjećenija pećina prvenstveno zbog svoje dostupnosti i pristupačnosti. Iako nije uređena, pad je jako mali pa se može obići i bez posebne opreme. Unutar pećine se nalazi nepresušni izvor koji su prije koristili pastiri. Uređeno je i drveno pojilo. Sastoji se od dvije dvorane, gornje i donje. Obje dvorane koristile su se u povijesti za pribavljanje vode. U najsušim ljetima, kad bi vode u gornjoj dvorani nestalo, pastiri su se koristili donjom. Ova pećina se nalazi na BiH strani granice.

Kamešnica - mračna pećina
Mračna pećina, najljepša pećina na Kamešnici

Antunovića pećina

Antunovića pećina se nalazi ispod vrha Konj. Radi se o uistinu prekrasnoj pećini. Ova pećina je velika i prostrana. Stariji pričaju kako su za lošega vremena u nju znali skloniti i pastiri ali i veliki broj goveda. Prema nekim tvrdnjama u pećinu može stati čak 100 volova. Pećina ima dva ulaza, jedan je puno pristupačniji i veći dok je drugi uži i samim time nezgodniji za posjetu pećini.

Kamešnica _ sAntunovića pećina
Antunovića pećina, pećina za 100 volova

Šimića pećina

Šimića pećina se nalazi oko 1-2h hodanja od Fiskije. Pećina je nažalost neistražena i jako nepristupačna te se preporučava oprez prilikom posjete. Jako malo ljudi zna put do pećine. Vjerojatno se pitate kako je pećina dobila naziv ”Šimića pećina”? Naime u vrijeme kada su na ovim prostorima Turci provodili veliki zulum nad domaćim stanovništvom pojavljuju se hajduci. Hajduk je bio i naš Andrija Šimić koji se krio od turske vojske upravo u navedenoj pećini. Pećina mu je pružila zaklon od kiše, vjetra, snijega ali i od turske vojske. Bio je izuzetno hrabar čovjek. Po njemu pećina i danas nosi ime.

Kamešnica - Šimića pećina
Šimića pećina – Sliku poslao Jozo Pervan

 

Ostala mjesta na Kamešnici

Kurtagića dolac

Skriven između vrhova Planinica (1612m), Kolebajka (1535m) i Trovrsi (1645m) nalazi se prekrasna visoravan okružena bukovom i jelovom šumom a zovemo je Lipi ili Kurtagića dolac (1460m). Dolac djeluje pitomo posebice u naponu vegetacijske sezone, dužina mu je oko 400 m, a u najširem djelu jedva stotinjak. Da je ovdje nekad bilo živo svjedoče ruševine ljetnih stanova i torova za stoku u kojima bi se boravilo od ranog proljeća do kasne jeseni. Danas su ostali tek tragovi nekadašnjeg bujnog života, nema više ni pastira ni njihovih stada, a i planinari ovdje rjetko navraćaju, premda je Dolac nekad bio omiljeno izletište splitskih planinara i skijaša. Razlog tome je bio nedostatak planinarskog objekta ali prošlog mjeseca je i to riješeno. Realizaciju ovog projekta a i samu ideju izveli su članovi HPU «Dinaridi» iz Splita, važno je napomenuti da su skoro svi članovi Dinarida i članovi HPD «Prpe»  sa svojim planinarski prijateljima iz PD «Kamešnica-Livno», veliku pomoć je pružio HGSS Stanica Split, čiji su stariji članovi rado posjećivali ove prostore, nazivajući Kamešnicu snježnom oazom, a među njima i naš poznati alpinist i putopisac Stipe Božić koji u svojoj knjizi «Put na vrh svijeta» piše da ništa ljepše u svom životu do tad nije vidio a bilo je to sredinom šezdesetih misleći pritom na Dolac. Vrijedno je spomenuti da je davne 1934-te HPD «Mosor» otvorio planinarsko sklonište u neposrednoj blizini Dolca, i danas su vidljive njegove zidine a bunar pored njega je još u dobrom stanju.

Planinarska kućica u Kurtagića docu “Edvard Edo Retelj”

Potaknuti tom ljepotom, privlačnosti i zanimljivostima predjela nije nam trebalo puno da donesemo odluku o izgradnji kuće. Postoje velike mogućnosti korištenja slobodnog vremena, a pri tom je vrlo važno da se doživi nešto lijepo i uzbudljivo. Smatrali smo da bi nam noćenjem na ovoj divnoj planini moglo pružiti nešto više, ostvariti dulju turu ovim prekrasnim planinskim prostorima koji nas mogu oduševiti jednako kao alpski vrhunci. Ova kuća pomoći će u sigurosti, a omogućit će nam da dođemo do željenog cilja. Kako doći u taj preljepi predio? Postoje četiri smjera pristupa. Najbrži i najlakši je sa Golog brda dokle je odnedavno probijena šumska cesta. Gdje cesta završava počinje markacija i putokazi,  za jedan sat laganog hoda stižemo do kuće. Na Golo brdo dolazimo iz Sinja preko mjesta Han na rijeci Cetini, te dalje preko prijevoja Vaganj (1173m). Zasad je tu još jedna makadamska cesta koja se kani asfaltirati a radovi su u tijeku. Ovim putem prelazimo i malogranični prijelaz na Bilom brigu i na Trnovim poljanama zašto nam je potrebna osobna iskaznica. Jedan je prilaz iz mjesta Tribić (BiH) i traje oko 2h ugodne planinarske šetnje koja nam pruža krasne vidike. Iz mjesta Giljeva stižemo za oko 3h,staza počinje u zaseoku Maleši na kraju asfaltnog puta.Ovaj pristup je za nas najljepši i najednostavniji jer zaobilazimo granične i malogranične prijelaze. Staza je lijepa, zanimljiva i nije strma. Prolazi pored nekadašnjih stočarskih pojata danas obnovljenih vikendica što znači da na putu ima vode. Ljeti će biti koristan za mnoge hodočasnike koji iz livanjskih sela idu u Sinj na hodočašće Gospi Velikoj. Četvrti prilaz je grebenska staza koja vodi vrhovima Kamešnice. Upravo zbog ove grebenske staze bila je potrebna izgradnja ovakve kuće. Penjanjem bilo kojom od ovih staza priuštit će nam užitak, a sam dolazak u Dolac ostat će nam u nezaboravnom sjećanju, a draž ove planine na ponovni susret. Kuća se sastoji od blagavaone u donjem dijelu i trijema, a u potkrovlju spavaona za dvadesetak osoba. Hvala svima koji su omogućili realizaciju ovog projekta.

Tekst Kurtagića dolac preuzet sa HPD Prpa

Slike Kamešnice

Slike Kamešnice možete pogledati u našoj galeriji:

Brodovi na Kamešnici

U  selima  ispod  Kamešnice  sačuvala  se  do  naših  dana predaja  o  alkama  u  stijeni  ispod  vrha  Konj, o  koje  su  nekad  davno  brodovi  vezani.  Livanjski  učitelj  Anton  Hangi  takve alke  spominje  u  stijenama  iznad  izvora  Bistrice,  u  Dumanu, a  takve  se  priče  vežu  i  za  Gnjat  iznad  Grakovca,  za  Tubolju  (izmedu Buškog  blata – sada  jezera  i  Duvanjskog  polja)  i  za  stožer  iznad  Otinovca  kod  Kupresa.  Znanost, doduše, govori  o  nekadašnjem  jezeru  na  prostoru  današnjeg  Livanjskog  polja, ali  kako  reče  jedan  drugi  stari  livanjski  učitelj  Stjepan  Ratković,  te  priče  o  alkama  su samo  legende,  jer  se  nikakve  alke   ne  mogu  dovoditi  u  vezu  s  tim jezerom – zato  što  u  to  vrijeme  niti  je  bilo  lađa  niti  lađara.

Kako do vrha Konj?

  • Iz sela Podgradine ( Livno, BiH ), slijedeći označeni put i normalno hodajući do vrha  se stigne otprilike za 3 sata.
  • Iz Planinarske kuće Orlovac u Donjim Koritima, sat hoda do Gornjih Korita. Kod lokve se staza za Konj odvaja desno, preko Gornjih Korita. Ukupno od Donjih Korita 4 sata hoda označenom stazom.
  • Od vrha Kurljaja ili Kamešnice, hodajući grebenomm oko 1h i 15 minuta.
  • Od Kruga, najprije ravno na sjever, bez markacije do grebena i staze Konj-Kurljaj(vrh Kamešnica). Zatim desno markiranom stazom. Ukupno jedan sat hoda.

Napomena!!!

  1. Zabranjeno bacanje smeće na planini Kamešnici!
  2. Molimo vas da svoje smeće snesete u torbama i odložite ga u za to predviđena mjesta.

Molimo vas da se pridržavate ovih napomena kako bismo sačuvali ovu predivnu planinu i njezine izvore.

Kako do Mračne pećine?

Pristup trenutno nije označen. U planu je markiranje. Ulaz u gornju dvoranu je relativno jednostavan, i poprilično ravan, međutim kod prelaza iz gornje u donju treba malo pripaziti, jer tlo zna biti poprilično sklisko.
Od opreme potrebo je ponijeti dobre planinarske čizme i  jaku baterijsku lampu.

Linkovi o Kamešnici (blogovi i slike)

Facebook komentari

comments