Planina Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, između Sinja u Zagori i Livna u Završju. Cjelokupan vršni greben s najvišim vrhovima Konj (1856 m n/v), Kurljaj (1809 mn/v) i Garjeta (1773 m n/v) se nalazi u BiH, dok je najviši vrh s hrvatske strane Glavaš (1308 m n/v). Produžetak je Dinare a proteže se u dužini od prijevoja Vaganj na sjeverozapadu uz cijelu dužinu umjetnog Buškog jezera pa sve do Kamenskog.
Sam izraz Kamešnica često se upotrebljava i za jedan od vrhova Kamešnice, Kurljaj visok 1809 m/nv. No, najviši vrh Kamešnice je Konj sa nadmorskom visinom od 1856 metara. Sa Konja se pruža predivan pogled na Livanjsko i Sinjsko polje, Buško jezero i susjedne planine Dinaru, Troglav, Šator, Goliju, Cincar, Malovan, Tušnicu, Vran, Čvrsnicu, Zavelim, Biokovo, Mosor, Svilaju i mnoge druge planine.Kad je vrijeme lijepo vide se i otoci Jadranskog mora.
Zahvaljujući zemljopisnom položaju, nalazeći se s jedne strane na udaru mediteranske klime a sa druge strane na udaru kontinentalne klime Kamešnica je stanište raznih biljnih i životinjskih vrsta. Posebno treba istaknuti žutu sirištaru endemičnu biljku koju je moguće pronaći i na Kamešnici.
Ne treba posebno naglašavati da je planina Kamešnica izuzetno zanimljiva mnogim posjetiteljima: u prvom redu običnim ljudima željnim odmora i čistog zraka, ali i brojnim planinarima i speolozima zbog iznimno bogatog i raznolikog reljefa. Speolozima je ovo interesantno odredište zbog velikog broja pećina i jama od kojih većina nije istražena.
PLANINA KAMEŠNICA: Što se sve vidi s vrha Konja?
Vrhovi Kamešnice
Najviši i ujedno i najzanimljiviji vrhovi Kamešnice su:
- Konj (1856 m.n.v.)
- Kamešnica ili Kurljaj (1809 m.n.v.)
- Garjeta (1773 m.n.v.)
- Burnjača (1770 m.n.v.)
- Bliznički brig (1690 m.n.v.)
- Gušinova kažela (1654 m.n.v.)
- Trovrsi (1645 m.n.v.)
- Planinica (1612 m.n.v.)
- Kruge (1606 m.n.v.)
- Kolebaljka (1535 m.n.v.)
- Goli vrh – viši (1550 m.n.v.)
- Velika plana (1470 m.n.v.)
- Međina (1469 m.n.v.)
- Goli umac (1461 m.n.v.)
- Mala plana (1373 m.n.v.)
- Glavaš (1308 m.n.v., ovaj vrh se nalazi na HR strani Kamešnice)
- Goli vrh – niži (1200 m.n.v.)
- Jastrebača (1199 m.n.v.)
- Sveti Grgur (1195 m.n.v.)
- Mali Ošljar (1111 m.n.v.)
- Ošljar (1082 m.n.v.)
Vrh Konj
Vrh Konj s 1856 m/nv je najviši, najatraktivniji i najviše posjećivaniji vrh Kamešnice. Sa Konja se za lijepa vremena pruža predivan pogled ka otocima Jadranskog mora, prema Sinjskom i Livanjskom polju i susjednim planinama. Konj se nalazi na području Bosne i Hercegovine, pa se prilikom uspona s južne strane prelazi državna granica. Na vrhu je prije nekoliko godina postavljen metalni križ visine oko 3 metra. Do Konja vode staze iz sela Podgradine, Voštana i Korita ili grebenskom stazom od prijevoja Vaganj.
Video s planinarenja grebenom Kamešnice pogledajte ispod:
Uspon na najviši vrh Kamešnice, vrh Konj pogledajte na linku ispod:
Video zimskog uspona do Konja iz sela Podgradine pogledajte ispod:
Uspon na vrh Konj iz sela Voštana (Hrvatska) preko Žlabine:
Zimski uspon na Konja iz sela Voštane:
Vrh Kamešnica ili Kurljaj
Vrh Kurljaj (ili Kamešnica) je drugi po visini vrh Kamešnice. Njegova visina iznosi 1809 metara nadmorske visine. Nalazi se na BiH strani granice. Vrh je označen gomilom naslaganog kamenja i jednim manjim drvenim križom. S ovog vrha se pruža predivan pogled prema susjednim planinama Dinari, Troglavu, Šatoru, Goliji, Cincaru, Tušnici…, Livanjskom i Sinjskom polju i grebenu Kamešnice…
Do vrha Kurljaj se može doći grebenom od Konja hodajući otprilike sat i 15 minuta markiranom stazom ili stazama s Voštana, Korita, Gljeva, Rosnog doca (Vagnja), ili sela Čuklića.
U nastavku pogledajte video s uspona do Kurljaja (vrha Kamešnice) preko Bunarića iz sela Čuklića:
Vrh Garjeta
Visina ovoga vrha iznosi 1773 metra nadmorske visine i po visini to je treći po visini vrh Kamešnice. Nalazi na BiH strani granice. Vrh Garjeta je označen gomilom kamenja. Na vrhu se nalazi metalni žig kojim možete potvrditi osvajanje ovog vrha. Do ovog vrha se dolazi stazama iz Korita, Gljeva, sela Čuklića, Rosnog doca (Vagnja) ili grebenskom stazom od vrha Konja.
Vrh Burnjača
Vrh Burnjača je četvrti po visini vrh planine Kamešnice s visinom od 1770 metara nadmorske visine. Vizualno je sličan vrhu Garjeti. Do ovog vrha se dolazi stazama iz Korita, Gljeva, sela Čuklića, Rosnog doca (Vagnja) ili grebenskom stazom od vrha Konja. Vrh je označen gomilom naslaganog kamenja. Nedavno je postavljen i metalni križ.
Video s uspona na vrhove Burnjaču i Garjetu iz sela Tribića ili Ćosanlija preko Kurtagića doca pogledajte ispod:
Trovrsi
Trovrsi su skupina od tri vrha koji se nalaze u neposrednoj blizini Kurtagića doca. Najviši od njih je visok 1645 metara nadmorske visine. S ovog vrha se pruža predivan pogled prema susjednim planinama kao i Livanjskom te Sinjskom polju. Kad je lijepo vrijeme vide se otoci i Jadransko more. Do ovih vrhova najlakše se može doći stazama od Rosnog doca, sela Tribića ili Ćosanlija. Sve one vode prvo do Kurtagića doca pa nastavljaju do vrha Trovrsi.
Video s uspona do vrha Trvorsi pogledajte ispod:
Kolebaljka
Kolebaljka je jedan od rijetko posjećenih vrhova planine Kamešnice visok 1535 metara nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od Kurtagića doca. Vrh je obilježen gomilom kamenja.
Vrh Kruge
Za vrh Kruge se donedavno smatralo da se nalazi na Hrvatskoj strani Kamešnice, no kasnijim mjerenjima se utvrdilo da ipak pripada BiH. Njegova visina iznosi 1606 metara nadmorske visine. Do ovog vrha vode staze iz Voštana te Korita (Hrvatska).
 |
|
Vrh Kruge, 1606 m/nv
|
Goli vrh (viši)
Na starim topografskim kartama na Kamešnici su ucrtana dva vrha pod nazivom Goli vrh. Zbog lakšeg raspoznavanja ovom Golom vrhu smo dodali nastavak “viši”. Visok je 1550 metara nadmorske visine i nalazi se dublje u unutrašnjosti Kamešnice u odnosu na niži Goli vrh koji je visok 1200 metara nadmorske visine. Do ovog vrha je najlakše doći od Voštana, Gornjih Korita ili sela Podgradine preko Poljana. S vrha se pruža predivan pogled na Buško jezero, visoravan Kosnice, Voštane, susjedne planine kao i sami greben Kamešnice…
Velika plana
Velika plana je jedan od zaboravljenih i rijetko posjećenih vrhova planine Kamešnice. Nalazi se na području Kamešnice poznatom kao Plana i visok je 1470 metara nadmorske visine. S vrha se pruža predivan pogled na Buško jezero, visoravan Kosnice, Voštane, Goli vrh, Malu planu, susjedne planine kao i sami greben Kamešnice…
Mala plana
Mala plana je također jedan od zaboravljenih i rijetko posjećenih vrhova planine Kamešnice. Nalazi se nedaleko od vrha Velika plana na području Kamešnice poznatom kao Plana. Ovaj vrh je visok 1373 metra nadmorske visine. S vrha se pruža predivan pogled na Buško jezero, visoravan Kosnice, Voštane, Goli vrh, Veliku planu, susjedne planine kao i sami greben Kamešnice…
Video s upona na vrhove Goli vrh (viši), Velika plana i Mala plana pogledajte ispod:
Vrh Glavaš
Glavaš je osamljen vrh na hrvatskoj strani Kamešnice koji se ističe visinom iznad Gornjih Korita. Visok je 1303 metra nadmorske visine. S vrha Glavaša pruža se vidik na Svilaju, Peručko jezero, Sinj, cijelo Sinjsko polje, Mosor, Biokovo i do vrhova Kamešnice na drugoj strani. Do ovog vrha najlakše je doći markiranom stazom od Donji ili Gornjih korita. Vrh je označen gomilom naslaganog kamenja. Na vrhu se također nalazi drveni križ.
Goli vrh (niži)
Na starim topografskim kartama na Kamešnici su ucrtana dva vrha pod nazivom Goli vrh. Ovaj Goli vrh (niži) je relativno nepoznat i rijetko posjećeni vrh planine Kamešnice visok 1200 m.n.v. S ovog vrha se pruža predivan pogled na Buško jezero, buškoblatska sela i susjedne planine. Staza do ovog vrha počinje u blizini Odmorišta sv. Ilije (Rešetarica) no nije markirana. Označen je gomilom naslaganog kamenja.
Poznatija mjesta na kamešnici (Blizina Podgradine)
Dio Kamešnice neposredno iznad sela Podgradine lokalno stanovništvo još od davnina dijeli na dvije velike cjeline, ”Dragu” i ”Brljušu”.
(NAPOMENA: Ovdje će biti prezentirana samo mjesta koja se nalaze u blizini sela Podgradine).
Brljuša
Potajnica
Potajnica je u prošlosti bila najpoznatije i najposjećenije mjesto na Kamešnici koje se nalazi na 1180 m/nv. Razlog tome krije se u činjenici da je 1987. godine na Potajnici sagrađena planinarska kućica u kojoj se moglo prenoćiti. Kućica je bila duga oko 8 metara a široka oko 5 metra. Kažemo ”bila” jer je nažalost ljudskim nemarom i nepažnjom kućica izgorila u požaru na zimu 2006. godine. Mnogi izletnici su bili nesretni kada su čuli ovaj događaj. Kućica nije bila materijalno vrijedna ali ipak je mogla zaštititi od kiše i od divljih životinja. Tridesetak metara od kućice nalazi se izvor vrlo kvalitetne pitke vode. Izgled izvora je sličan izvoru Ozrni u koji se nalazi samom selu. Naime, prije mnogo godina sazidana su betonska korita koja su gotovo uvijek puna vode. Na taj način planinari su uvijek imali na raspolaganju dovoljnu količine vode. Na izvoru su se napajale domaće životinje ali i divlje. Okolo mjesta Potajnice raste gusta i visoka bukova šuma. U 2. svjetskom ratu na ovom mjestu se srušio ratni avion pa se i dan danas mogu pronaći neki dijelovi toga nesretnog aviona. Do Potajnice se dolazi tako da se krene od izvora Ozrna, i odmah nakon izvora se skrene lijevo i slijedeći obilježenu stazu do Potajnice se dolazi za otprilike 45-60 minuta normalnog hoda.
Danas postoji ideja da se sagradi nova planinarska kuća na istom mjestu. Potrebno je mnogo dobre volje ali i sredstava jer je do mjesta nemoguće doći osim na vlastitim nogama ili helikopterom. Sada je jedino sigurno da će zanimanje za posjetom ovoga mjesta opasti.
 |
 |
|
Potajnica prije požara ( 2004. godina )
|
Potajnica nakon požara (2006. god)
|
Otkud naziv Potajnica?
Postoje tri legende o porijeklu imena ”Potajnica” koje su i danas poznate lokalnom stanovništvu:
- Prva legenda kaže da izvor na potajnici za vrijeme ljetnih suša presuši, nestane tj. potaji, pa otud i naziv Potajnica. Čak ni najstarijim mještanima nije poznato da je izvor ikada presušio pa je istinost ove legende manje vjerojatna.
- Druga legenda kaže da se u blizini izvora potajno bez znanja njihovih roditelja sastajalo dvoje zaljubljenih, lijepa djevojka iz Livna (vjerojatno iz župe Podhum) i jedan Dalmatinac iz Voštana. Budući da su protiv njihove veze bile njihove obitelji dvoje zaljubljenih se objesilo na bukvi blizu izvora.
- Prema trećoj legendi u blizini izvora su se sastajali hajduci koji su tu pritajeno od pogleda turske vojske trgovali i dogovarali nove hajdučije na ovim prostorima. Ova priča je najvjerojatnija i najbliža istini jer nedaleko od Potajnice (oko 2h hodanja) se nalazi Šimića pećina koja je dobila ime upravo po hajduku Andriji Šimiću koji je operirao po ovom području.
Fiskija
Fiskija se nalazi na oko 1350 m/nv. Mjesto je okruženo prvenstveno bukovom ali i crnogoričnom šumom. Kao i druga mjesta na Kamešnici tako i fiskija ima svoj izvor pitke vode koji je potrebno očistiti od lišća ukoliko se nije duže vrijeme koristio. Danas se Fiskija rijetko posjećuje osim kada se ide na hodošašće u Sinj preko Kamešnice ( 13.8. ). Do Fiskije se može stići na dva načina. Jedan način je da se od Potajnice slijedi markirana staza a drugi način je da se od Studenog vrila skrene lijevo i slijedi dobro markirana staza.
 |
|
Fiskija ( 2007 )
|
Humac (Goli umac)
Do Humca (na topografskim kartama označen kao Goli umac) se dolazi tako da se krene od Fiskije preko Male Plane markiranom stazom. Osim ovim putem moguće je krenuti od vrha Konja prema jugu i slijedeći markiranu stazu do Humca se dolazi za 2 sata hodanja. Na Humcu se nalaze dva kontejnera koje su helikopterom iznijeli hrvatski planinari. Nažalost ovi kontejneri su uvijek zaključani što nije običaj na planini Kamešnici. Prema našem mišljenju bilo bi puno bolje da su otključani da se njima mogu koristiti svi, pogotovo ukoliko vas u ovom dijelu Kamešnice uhvati mrak. Planinare iz Dalmacije možemo pohvaliti zbog rezervoara vode koji se puni kišnicom tako da planinari uvijek imaju na raspolaganju vodu.
 |
 |
|
Kontejneri na Humcu (2007. god.)
|
Vrh Humac (2007. god.)
|
Draga
Studeno vrilo
Studeno vrilo se nalazi oko 45-60 minuta hodanja od sela Podgradine. To mjesto simboličnog imena krasi izuzetno hladna i pitka voda po kojoj mjesto i nosi ime. Izvor je mještanima uvijek pružao pitku vodu još iz vremena kada se drvo za ogrijev vuklo na vlastitim plećima ili na konjima i magarcima. Danas je izvor obložen kamenim pločama. Oko izvora je gusta bukova šuma i u blizini izvora je uvijek hladnije nego na bilo kojem mjestu na Kamešnici čak i za vrijeme ljetnih mjeseci. Danas je Studeno vrilo mjesto gdje planinari i izletnici vole zastati, odmoriti se i nešto prezalogajiti prije nastavka planinarenja prema vrhovima Kamešnice.
 |
|
Studeno vrilo, jesen 2006. godine
|
Pešino vrilo
Pešino vrilo je još jedno u nizu vrela koje je domaćem stanovništvu vjekovima pružalo pitku vodu. Nalazi se na 1350 m/nv. Stari pričaju kako su prije mjesecima boravili na Kamešnici čuvajući stoku na ispaši. Upravo im je Pešino vrilo između ostalih mnogobrojnih izvora na Kamešnici omogućavalo da napoje stoku. I dan danas izvor teče i njime se služe planinari i izletnici iz okolnih mjesta ali i cijele Bih i Hrvatske. Godine 2007. na Pešinom vrilu je sagrađen planinarski dom. Mjesec dana nakon gradnje kućice sazidana su korita na izvoru. Gradnju je iniciralo PD Kamešnica koji su u više navrata i dana radili na kući. Danas je kućica otvorena za sve planinare i ljude dobre volje. Svečeno otvaranje bilo je 28.4.2007. godine kada je i fra Miroslav Ćiro blagoslovio kuću. Ovim putem pozivamo sve posjetitelje da ne ostavljaju smeće za sobom. Očuvajmo našu prirodu netaknutu i predivnu kakva je oduvijek i bila.
 |
 |
|
Planinarski dom ”Pešino vrilo” (2007.)
|
Izvor ”Pešino vrilo” (2007.)
|
Video sa izvora Pešino vrilo pogledajte ispod:
Gola Kosa
Još jedno zanimljivo mjesto na Kamešnici je svakako Gola Kosa. Jednostavno nikoga tko je bio na njoj ne ostavlja ravnodušnim. U ovom slučaju naziv Gola Kosa doslovno pretstavlja jednu veliku kosinu na kojoj nema ničega osim nekih travnatih biljaka. Zanimljivo je da Golu Kosu okružuje gusta borova i bukova šuma sa jedne strane a sa druge nisko raslinje i grabuša. Dužina joj iznosi oko 200 metara a širina oko 100 metara. Na njoj zna biti dosta vjetrovito jer nema šume koja bi pružila zaštitu. Za lijepog vremena pogled sa Gole Kose je uistinu prekrasan i pruža pravo zadovoljstvo promatrajući cijelu župu Podhum, Buško jezero i okolna sela. Do Gole Kose se dolazi tako da se od Pešinog vrila krene desno i lagano hodajući dolazi se za 20 minuta.
 |
|
Gola kosa, 2007. god.
|
Pole
Pole se nalaze neposredno iznad Pešinog vrila, na planini Kamešnici. Da bi se došlo na njih potrebno je ići preko Gole kose pa zatim skrenuti lijevo ili preko Gradca.
Najhrabriji će naći izazov u penjanju najopasnijim i najstrmijim putem. No bez adekvatne planinarske opreme i iskustva taj izazov se nikome ne preporučuje.
Na Polama rastu uglavnom razne trave, šume nema jer je riječ o višoj nadmorskoj visini. Na strminama Pola gnijezde se razne ptice među kojima izdvajamo sokole i jastrebe. Njima strmine Pola predstavljaju idealno mjesto da pravljenje gnijezda jer su zbog velike strmine i nepristupačnosti zaštićeni od grabežljivaca.
Na tim istim strminama prema riječima nekih planinara raste žuta sirištara, zakonom zaštićena endemična biljka. Kada se popnete na rub Pola, pogled je uistinu predivan. Riječima se jednostavno ne može opisati događaj kada stojite na samom rubu i ispod vas se nalazi strmina od 100 metara. Kada pogled dignete malo više ispod vas se nalazi Pešino vrilo i gusta bukova i crnogorična šuma.
Rovanje
Rovanje je vjerojatno po nadmorskoj visini najviši izvor na Kamešnici. Nalazi se otprilike između 1650 do 1700 m/nv na putu između Gole kose i vrha Konja. Danas se izvor rijetko koristi i posjećuje pa je zarastao visokim travama. U prošlosti njime su se služili pastiri prilikom čuvanja stoke.
 |
|
Rovanje, najviši po nadmorskoj visini izvor vode na Kamešnici
|
Pećine & jame
Mračna pećina
Mračna pećina je samo jedna od mnogih pećina koje se mogu pronaći na Kamešnici. Ujedno, to je i naljepša i najposjećenija pećina prvenstveno zbog svoje dostupnosti i pristupačnosti. Iako nije uređena, pad je jako mali pa se može obići i bez posebne opreme. Unutar pećine se nalazi nepresušni izvor koji su prije koristili pastiri. Uređeno je i drveno pojilo. Sastoji se od dvije dvorane, gornje i donje. Obje dvorane koristile su se u povijesti za pribavljanje vode. U najsušim ljetima, kad bi vode u gornjoj dvorani nestalo, pastiri su se koristili donjom. Ova pećina se nalazi na BiH strani granice.
 |
|
Mračna pećina, najljepša pećina na Kamešnici
|
Antunovića pećina
Antunovića pećina se nalazi ispod vrha Konja. Radi se o uistinu prekrasnoj pećini. Ova pećina je velika i prostrana. Stariji pričaju kako su za lošega vremena u nju znali skloniti i pastiri ali i veliki broj goveda. Prema nekim tvrdnjama u pećinu može stati čak 100 volova. Pećina ima dva ulaza, jedan je puno pristupačniji i veći dok je drugi uži i samim time nezgodniji za posjetu pećini.
 |
|
Antunovića pećina, pećina za 100 volova
|
Šimića pećina
Šimića pećina se nalazi oko 1-2h hodanja od Fiskije. Pećina je nažalost neistražena i jako nepristupačna te se preporučava oprez prilikom posjete. Jako malo ljudi zna put do pećine. Vjerojatno se pitate kako je pećina dobila naziv ”Šimića pećina”? Naime u vrijeme kada su na ovim prostorima Turci provodili veliki zulum nad domaćim stanovništvom pojavljuju se hajduci. Hajduk je bio i naš Andrija Šimić koji se krio od turske vojske upravo u navedenoj pećini. Pećina mu je pružila zaklon od kiše, vjetra, snijega ali i od turske vojske. Bio je izuzetno hrabar čovjek. Po njemu pećina i danas nosi ime.
 |
|
Šimića pećina – Sliku poslao Jozo Pervan
|
Jama Garjeta
Jama Garjeta nalazi se neposredno ispod vrha Garjete. Prema nekim speleolozima duboka je -250 metara no nedovoljno je istražena.
Ostala mjesta na Kamešnici
Kurtagića dolac
Skriven između vrhova Planinica (1612m), Kolebajka (1535m) i Trovrsi (1645m) nalazi se prekrasna visoravan okružena bukovom i jelovom šumom a zovemo je Lipi ili Kurtagića dolac (1460m). Dolac djeluje pitomo posebice u naponu vegetacijske sezone, dužina mu je oko 400 m, a u najširem djelu jedva stotinjak. Da je ovdje nekad bilo živo svjedoče ruševine ljetnih stanova i torova za stoku u kojima bi se boravilo od ranog proljeća do kasne jeseni. Danas su ostali tek tragovi nekadašnjeg bujnog života, nema više ni pastira ni njihovih stada, a i planinari ovdje rjetko navraćaju, premda je Dolac nekad bio omiljeno izletište splitskih planinara i skijaša. Razlog tome je bio nedostatak planinarskog objekta ali prošlog mjeseca je i to riješeno. Realizaciju ovog projekta a i samu ideju izveli su članovi HPU «Dinaridi» iz Splita, važno je napomenuti da su skoro svi članovi Dinarida i članovi HPD «Prpe» sa svojim planinarski prijateljima iz PD «Kamešnica-Livno», veliku pomoć je pružio HGSS Stanica Split, čiji su stariji članovi rado posjećivali ove prostore, nazivajući Kamešnicu snježnom oazom, a među njima i naš poznati alpinist i putopisac Stipe Božić koji u svojoj knjizi «Put na vrh svijeta» piše da ništa ljepše u svom životu do tad nije vidio a bilo je to sredinom šezdesetih misleći pritom na Dolac. Vrijedno je spomenuti da je davne 1934-te HPD «Mosor» otvorio planinarsko sklonište u neposrednoj blizini Dolca, i danas su vidljive njegove zidine a bunar pored njega je još u dobrom stanju.
Potaknuti tom ljepotom, privlačnosti i zanimljivostima predjela nije nam trebalo puno da donesemo odluku o izgradnji kuće. Postoje velike mogućnosti korištenja slobodnog vremena, a pri tom je vrlo važno da se doživi nešto lijepo i uzbudljivo. Smatrali smo da bi nam noćenjem na ovoj divnoj planini moglo pružiti nešto više, ostvariti dulju turu ovim prekrasnim planinskim prostorima koji nas mogu oduševiti jednako kao alpski vrhunci. Ova kuća pomoći će u sigurosti, a omogućit će nam da dođemo do željenog cilja. Kako doći u taj preljepi predio? Postoje četiri smjera pristupa. Najbrži i najlakši je sa Golog brda dokle je odnedavno probijena šumska cesta. Gdje cesta završava počinje markacija i putokazi, za jedan sat laganog hoda stižemo do kuće. Na Golo brdo dolazimo iz Sinja preko mjesta Han na rijeci Cetini, te dalje preko prijevoja Vaganj (1173m). Zasad je tu još jedna makadamska cesta koja se kani asfaltirati a radovi su u tijeku. Ovim putem prelazimo i malogranični prijelaz na Bilom brigu i na Trnovim poljanama zašto nam je potrebna osobna iskaznica. Jedan je prilaz iz mjesta Tribić (BiH) i traje oko 2h ugodne planinarske šetnje koja nam pruža krasne vidike. Iz mjesta Giljeva stižemo za oko 3h,staza počinje u zaseoku Maleši na kraju asfaltnog puta.Ovaj pristup je za nas najljepši i najednostavniji jer zaobilazimo granične i malogranične prijelaze. Staza je lijepa, zanimljiva i nije strma. Prolazi pored nekadašnjih stočarskih pojata danas obnovljenih vikendica što znači da na putu ima vode. Ljeti će biti koristan za mnoge hodočasnike koji iz livanjskih sela idu u Sinj na hodočašće Gospi Velikoj. Četvrti prilaz je grebenska staza koja vodi vrhovima Kamešnice. Upravo zbog ove grebenske staze bila je potrebna izgradnja ovakve kuće. Penjanjem bilo kojom od ovih staza priuštit će nam užitak, a sam dolazak u Dolac ostat će nam u nezaboravnom sjećanju, a draž ove planine na ponovni susret. Kuća se sastoji od blagavaone u donjem dijelu i trijema, a u potkrovlju spavaona za dvadesetak osoba. Hvala svima koji su omogućili realizaciju ovog projekta.
Tekst Kurtagića dolac preuzet sa HPD Prpa
Uspon do Kurtagića doca pogledajte na videu ispod:
PLANINA KAMEŠNICA: Fotografije
Slike Kamešnice možete pogledati u našoj galeriji:
Kamešnica&planinarenje
NARODNE PREDAJE: Brodovi na Kamešnici
U selima ispod Kamešnice sačuvala se do naših dana predaja o alkama u stijeni ispod vrha Konj, o koje su nekad davno brodovi vezani. Livanjski učitelj Anton Hangi takve alke spominje u stijenama iznad izvora Bistrice, u Dumanu, a takve se priče vežu i za Gnjat iznad Grakovca, za Tubolju (izmedu Buškog blata – sada jezera i Duvanjskog polja) i za stožer iznad Otinovca kod Kupresa. Znanost, doduše, govori o nekadašnjem jezeru na prostoru današnjeg Livanjskog polja, ali kako reče jedan drugi stari livanjski učitelj Stjepan Ratković, te priče o alkama su samo legende, jer se nikakve alke ne mogu dovoditi u vezu s tim jezerom – zato što u to vrijeme niti je bilo lađa niti lađara.