Selo je usred ravnice koja veže Srđevičko i Bilo polje. Ime je dobilo po ponoru Vražje ralje. Spominje se već 1400. godine u darovnici bosanskog kralja kao Važerac. Klaić pogrešno donosi oblik Predislav iz Vražerak, a potom, nabrajajući sela piše ga kao Vražerane (Varšerale). U Defteru iz 1604. godine selo se naziva Vražen Ralja, dok je na smotri bosanskih spahija 1711. godine na rijeci Prut upisan naziv Vražerale. Te je godine svoj timar u ovome selu imao spahija Ahmed. Timar je donosio 4.800 akči. Biskup Dragičević ih bilježi 1743. godine kao Vraxerali, Bogdanović 1768. Vrasarela, a Miletić 1813. Vraxerala. Selo je u XIX stoljeću pripadalo begovima Gagićima, koji su tu imali svoj odžak i uz njega kulu.

Vržerale

 

Tvrda kula u Vržeralima, prema predaji koja se čuje u Podhumu, stradala je u isto vrijeme kada i Bušatlijina kula u Smričanima, od ruke hajduka Šimića iz Roškog Polja. Ona je i prije toga često napadana, ali je odolijevala. Rahmetli Pemba Orman, rođena Žunić, zapamtila je predaju o tome kako je u jednom napadu Vasva Gagić tri hefte branila kulu i uspjela da odbije napadače. U selu je postojao muslimanski harem i Gagića džamija. Ne zna se kada je srušena, ali se i danas mogu vidjeti ostaci džamije i groblja koje se uz nju nalazilo. Osim Gagića dosta su zemlje na ovom području imali kupreški begovi Idrizbegovići, te Nura Nuhbegović, udata za Smajl-bega Idrizbegovića. U selu je 1893. godine živio hadži Mustaj-beg Gagić, sin Derviš-agin.bl Nešto kmetova u Vržeralima imali su i podhumski Nuhbegovići, te livanjske porodice Karabezi, Karaosmanovići i Smajlagići.
U blizini sela je staro groblje sa nekoliko srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika-stećaka. Seljaci u Vržeralima većinom su imali individualne bunare. U zeseoku Pavići je istoimeni Pavića bunar, dubok oko 5 m. Zaselak Begovac ima, također, bunar koji ne presušuje, ali se zamućuje. Toponimi: Aličuša, Barakuša, Begovac, Brižice, Brižine, Ciganka, Čavčine, Četvrti, Gnjilovača, Harman, Jarebičko trnje, Kosa, Kratelj, Lokva, Lučice, Luka, Maloharica, Mašat, Mejačica, Piskacica, Plava njiva, Ploča, Ponor, Raskrčje, Stup, Stupovi, Sljivaruša, Topola, Uže, Vrbina.

 

Prezimena u Vržeralima

Danas su stanovnici samo Hrvati:

  • ANTUNOVIĆI – iz Dalmacije;
  • BABICI – iz Voštana u Dalmaciji;
  • BADROVI – bili su 1741. godine u Vržeralama;
  • BULIĆI – iz Tugara u Dalmaciji;
  • ČEKE – preselili iz Čuklića;
  • DRINJCI;
  • ERANOVIĆI (ranije Krolo) – doselili iz Kamenskog u Dalmaciji;
  • GRABOVCI – iz Imotskog preselili u Grabovicu, pa u Mise, a odatle u Vržerale;
  • KULISI;
  • MIOČI – 1741. godine bili su u Grgurićima;
  • MILOLOŽE – iz Voštana u Dalmaciji;
  • PAVIĆI – doselili iz Tijarice u Dalmaciji;
  • PERVANI – doselili oko 1830. godine iz Gornje Tijarice u Dalmaciji;
  • PLAZIBATI – iza Drugog svjetskog rata doselili iz Tijarice u Dalmaciji;
  • PROPADALE (ranije Gašparić) – porijeklom su iz Roškog Polja;
  • SOLIĆI (ranije Pandža) – u Mišima su 1741. godine;
  • ŠARIĆI – iz Tijarice u Dalmaciji;
  • ŠIMUNCI (zvali se Ljubas) -porijeklom iz Roškog Polja;
  • ŠKARE – iz Tijarice u Dalmaciji;
  • VELIĆI – doselili negdje iz Bosne u XVIII stoljeću;
  • VODOPIJE;
  • ŽIVKE – u Mišima 1741. godine.

Izvor: Stoljeća moga kraja: Povijest livanjske župe Podhum, Tomislav Perković

 

Facebook komentari

comments