Našim dragim čitateljima ostali smo dužni objaviti nešto o franjevcu iz Podgradine, fra. Miroljubu Pervanu, uglednom povjesničaru, snalažljivom i prije svega čovjeku velikog srca.
Fra. Miroljub Pervan, je franjevac i povjesničar rođen u Podgradini kod Livna, 24. VII. 1905 a umro u Zenici, 15. XI.1968. godine. Krsno mu je ime Ivan. Rodio se od oca Ivana i majke Ruže rođ. Perković. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu Podgradini, gimnaziju u Visokom i Vukovaru, teologiju u Parizu, gdje je i doktorirao.
Franjevac je postao 1923., a svećenik 1928. Bio je nastavnik u Visokom (1928-1929), kateheta u Livnu (1929-1932), profesor teologije u Sarajevu (1932-1937,1938-1960), gvardijan u Sarajevu (1945-1948), de familia na Gorici kod Livna (1960-1962), župnik u Ljubunčiću (1962), kapelan u Tuzli (1962-1965), Fojnici (1965-1967) i Zenici (1967-1968).
Vršio je dužnost tajnika i ekonoma provincije (1939-1942) te biran za definitora (1949-1952, 1958-1961). Umro je od srčane kapi. Bio je vedre i živahne naravi, komunikativan ali nenametljiv, angažirano zauzet za siromašne, nevoljene i bolesne. Zbog revnosti ispovijedanja koševskih bolesnika zvali su ga koševskim župnikom.
Kao povijesničar bavio se proučavanjem srednjovjekovne bosanske prošlosti, a pisao je i o raznim temama religioznog sadržaja u Kalendaru sv. Ante (1927, 1928, 1944), Franjevačkom vijesniku (1927, 1934-1938), Glasniku bl. Nikole Tavelića (1944), Spremnosti (1944), Bosni Srebrenoj, reviji (1951, 1953, 1955, 1956, 1957, 1960, 1962,1964, 1966, 1968) i kalendaru (1954, 1968,1969) Dobri Pastir. Za posljednja dva godišta kalendara Dobri Pastir napisao je tematski (glavni) tekst. DJELA: Saint Boniface et la rèforme de l’Église Franque. Paris 1938.
Fra. Miroljub Pervan spasio Gazi Husrev-begovu biblioteku od požara
I Gazi Husrev-begova biblioteka je, kao u ostalom i Sarajevo, u svojoj prošlosti doživjela više crnih dana. Mnogobrojni požari, neprijateljski pohodi na ovaj grad (provala Eugena Savojskog 1697. godine) nisu mimoišli ni ovu ustanovu. Ali je ona svaki put obnovljena.
Zadnji put ju je zahvatio požar u travnju 1941. godine prilikom bombardiranja Sarajeva od strane Nijemaca. Kad je jedna bomba pala u harem Careve džamije, požar je zahvatio i krov biblioteke.
Zahvaljujući brzoj intervenciji profesora Franjevačke bogoslovije Fra Miroljuba Pervana, požar je ugašen i naša biblioteka spašena sigurne propasti. Naime, s prozora bogoslovije, koja se nalazila u neposrednoj blizini Careve džamije, profesor Pervan je vidio, kad je bomba pala u dvorište džamije i kada se upalio krov nad bibliotekom. Odmah je zvao vatrogasce, ali je dobio odgovor, da oni idu samo na izričiti nalog bana Drinske banovine.
Doktor Pervan se i opet snašao. Kako se konak (rezidencija bana) nalazi između džamije i Bogoslovije, on se odmah uputio tamo. Međutim, u Konaku nije nikoga našao. On je odatle opet nazvao Vatrogasnu četu i naredio „u ime bana“, da vatrogasci odmah dođu gasiti požar na Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Ovaj Pervanov „trik“ je upalio. Vatrogasci su kroz kratko vrijeme bili na mjestu požara i još, dok sama zgrada biblioteke nije bila zahvaćena požarom, ugasili su vatru i tako sačuvali ovu kulturnu ustanovu od sigurne propasti.
U nastavku donosimo nekoliko tekstova koje je fra. Miroljub Pervan pisao još u mladim goinama.
Zahvaljujemo Jozi Sabljiću koji nam je poslao neke dokumente te nas podsjetio da na stranici nema ništa o ovom našem značajnom franjevcu i uglednnom povjesničaru iz Podgradine.
Odgovori