Badrovi su starosjedioci u župi Podhum. Njihovu starojedilost dokazuju dva biskupska popisa koja su obavljena 1743. i 1768. godine. Popisom su evidentirani u Vržeralima, iz kojeg su se oko 1800. godine preselili u Podgradinu. Nije sigurno jesu li su se doselili iz Dalmacije ili su porijeklom iz Srednje Bosne kao što govori obiteljska predaja. Iz popisa 1743. godine saznajemo da je domaćin Mihael Badrov u svojoj kući tada brojao 16 članova svoje obitelji.
Općenito o Badrovima
Badrovi su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz Livanjske županije. U proteklom stoljeću najviše Badrova rođeno je u Općini Glamoč, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Badrov. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Badrova u više od sto domaćinstava (popis 1991. godine).
Kao i ostali stanovnici ovih krajeva i Badrovi su se selili diljem svijeta i to uglavnom iz Livna i Glamoča u Njemačku, Austriju i Hrvatsku. Od hrvatskih gradova izdvajamo Zagreb, Kaštela, Strmicu, Vinkovce…
Budući da je 2013. godine u Bosni i Hercegovini obavljen popis stanovništva vjerujemo da ćemo uskoro imati više informacija o Badrovima na području BiH.
ime hrvatsko/podgradina.net
Odgovori