Solići su uglavnom Hrvati, prisutni su u Hrvatskoj ( najviše ih je u Radovancima kod Požege) ali i Bosni Hercegovini (Glamoč, Livno).
Dugo su prisutni u župi Podhum te stoga možemo reći da su ovdje starosjedioci. Biskupskim popisima 1743. i 1768. godine evidentirani su u Mišima ali su tada nosili prezime Pandža. Obiteljska predaja kaže da su prezime Solić dobili zato što je neki stari Pandža često koristio poštapalicu „soli mi“ pa su ga sumještani prozvali „Solić“. Negovi potomci kasnije preuzimaju prezime Solić. Oko 1800. godine Solići se iz Miša sele u Vržerale i Podgradinu.
Nažalost, nakon potopa Buškog blata i stvaranja hidro-akumulacije Buško jezero, Solići se raseljavaju pa danas u Podgradini nisu zastupljeni.
U Hrvatskoj danas živi 300-350 osoba koje nose prezime Solić, uglavnom žive u Zagrebu, Požegi, Rešetari, Novoj Gradišci, Virovitici i okolici Bjelovara (sela Bedenik i Rača).
Glavni migracijski pravci Solića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Glamoča (BiH) u Novu Raču te iz Glamoča (BiH) i Gradine u Zagreb.
Odgovori