{"id":740,"date":"2016-02-19T10:35:50","date_gmt":"2016-02-19T09:35:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.podgradina.net\/new\/?p=740"},"modified":"2016-02-18T13:09:59","modified_gmt":"2016-02-18T12:09:59","slug":"endemska-riba-ostrulj-koje-gotovo-vise-nema-u-buskom-jezeru","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.podgradina.net\/new\/endemska-riba-ostrulj-koje-gotovo-vise-nema-u-buskom-jezeru\/","title":{"rendered":"Endemska riba o\u0161trulj koje gotovo vi\u0161e nema u Bu\u0161kom jezeru"},"content":{"rendered":"

O\u0161trulj je endemska riba, nekada vrlo \u010desta u Bu\u0161kom jezeru, danas gotovo pred nestankom. Stvarni razlozi naglog smanjenja populacije ove zanimljive ribe nisu poznati no pretpostavlja se da je glavni uzrog pove\u0107anje broja somova i drugih riba grabe\u017eljivaca u Bu\u0161kom jezeru. Mogu\u0107i razlog je i zaga\u0111enje jezera.<\/p>\n

Rasprostranjenost:<\/strong><\/p>\n

O\u0161trulja je endemska vrsta, rasprostranjena na razmjerno malom podru\u010dju zapadnog dijela Balkana. \u017divi u kr\u0161kim rijekama i jezerima Hrvatske te Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini nastanjuje manje teku\u0107ice kr\u0161kog podru\u010dja, prete\u017eno ponornice i jezera Duvanjskog, Livanjskog<\/strong> i Glamo\u010dkog polja, a i Blidinjsko te \u0160atorsko jezero. Uglavnom su to manji rije\u010dni tokovi, kao Bistrica, Jaruga, Plovu\u0107a, Sturba i \u017dabljak u Livanjskom polju, rijeka \u0160ujica u Duvanjskom polju te Ajazma, Jaruga, Vrba i Ribnjak u Glamo\u010dkom polju. Unesena je u \u0160atorsko jezero i iz Bu\u0161koga blata<\/strong> u Blidinjsko jezero.<\/p>\n

U Hrvatskoj \u017eivi u rijekama Cetini, Krki, Cikoli i Zrmanji.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"
O\u0161trulj – endemska riba iz Bu\u0161kog jezera<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Opis i biologija vrste:<\/strong><\/p>\n

Tijelo ve\u0107ine o\u0161trulja je golo, \u0161to je \u010desta prilagodba riba podzemnom na\u010dinu \u017eivota. U odre\u0111enom broju jedinka, opisanih iz Bu\u0161koga blata<\/strong>, na prednjem su i stra\u017enjem dijelu tijela neravnomjerno i sporadi\u010dno na\u0111ene ljuske. Glava o\u0161trulje je za\u0161iljena, a na usnama se nalaze \u010detiri br\u010di\u0107a. Tijelo joj je \u017eu\u0107kastosive boje, sa sitnim crnim mrljama po le\u0111noj i repnoj peraji, i valovitom bo\u010dnom prugom. Obi\u010dno naraste 9-12 cm, a zabilje\u017eeni su i primjerci dugi 25 cm. Ima \u010detiri \u017edrijelna zuba.<\/p>\n

O\u0161trulja se hrani perifitonom, planktonskim i bentoskim algama, zooplanktonom i beskralje\u0161njacima, medju kojima najvi\u0161e trzalcima, a i vodenim li\u010dinkama kukaca.<\/p>\n

Razred: Actinopterygii (zrakoperke)<\/p>\n

Nadred: Teleostei (prave ko\u0161tunja\u010de)<\/p>\n

Red: Cypriniformes (\u0161aranke)<\/p>\n

Porodica: Cyprinidae (\u0161arani)<\/p>\n

Strani nazivi: Dalmatian barbel gudgeon (E); Berbelgriindling (D)<\/p>\n

Podrijetlo: autohtona vrsta, endem jadranskog slijeva<\/p>\n

Kriterij: Blab(iii,v) (rascjepkan areal, kontinuirano smanjenje kvalitete stani\u0161ta, kontinuirano smanjenje broja odraslih jedinka)<\/p><\/blockquote>\n

Mrijest po\u010dinje krajem travnja, a mu\u017ejak i \u017eenka spolno se razlikuju. Tijekom mrijesta mu\u017ejak je svjetlije obojen, po tijelu dobiva tamnije mrlje. \u017denka ima leglicu, odnosno posebnu cijev, sraslu s prvom \u0161ip\u010dicom podrepne peraje, s pomo\u0107u koje odla\u017ee jaja. Mu\u017ejak tijekom mrijesta stalno pliva uz \u017eenku, dok ona tra\u017ei prikladno mjesto za odlaganje jaja. Prema mrijesnom supstratu, o\u0161trulja je fito-litofilna vrsta koja jaja odla\u017ee u pukotine i udubljenja izme\u0111u korijenja biljaka. Iz jaja se razvijaju li\u010dinke duge do 6,5 mm i veoma oskudno pigmentirane. Reproduktivno pona\u0161anje i mrijest prou\u010davani su u laboratorijskim uvjetima.<\/p>\n

Premda je cijenjena kao lokalna delikatesa, o\u0161trulj ima malu komercijalnu vrijednost.<\/p>\n

Stani\u0161te:<\/strong><\/p>\n

Stani\u0161te o\u0161trulje teku\u0107e su vode kr\u0161kih terena, i to uglavnom ponornice. \u017divi u jatima koja u jesenskom razdoblju vjerojatno migriraju u podzemne vode, a u prolje\u0107e, kada razina vode poraste, vra\u0107aju se u nadzemne tokove.<\/p>\n

Podaci o o\u0161trulju preuzeti iz \u201cCrvene knjige slatkovodnih riba Hrvatske\u201d \/ bistrobih.ba \/ podgradina.net<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O\u0161trulj je endemska riba, nekada vrlo \u010desta u Bu\u0161kom jezeru, danas gotovo pred nestankom. Stvarni razlozi naglog smanjenja populacije ove zanimljive ribe nisu poznati no pretpostavlja se da je glavni uzrog pove\u0107anje broja somova i drugih riba grabe\u017eljivaca u Bu\u0161kom … pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":626,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"kt_blocks_editor_width":"","_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6,3],"tags":[141,52,148,147,142],"class_list":["post-740","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-buskoblatski-kraj","category-vijesti","tag-busko-blato","tag-busko-jezero","tag-ostrulj","tag-riblji-fond","tag-sportski-ribolov"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\n\t\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t