{"id":251,"date":"2013-08-19T11:21:07","date_gmt":"2013-08-19T11:21:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.podgradina.net\/new\/?p=251"},"modified":"2022-07-15T08:31:41","modified_gmt":"2022-07-15T06:31:41","slug":"jeste-li-znali-da-je-na-tabiji-pronaden-carski-pecat-koji-je-mozda-poslan-kralju-tomislavu","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.podgradina.net\/new\/jeste-li-znali-da-je-na-tabiji-pronaden-carski-pecat-koji-je-mozda-poslan-kralju-tomislavu\/","title":{"rendered":"Jeste li znali da je na Tabiji prona\u0111en carski pe\u010dat koji je mo\u017eda poslan kralju Tomislavu?"},"content":{"rendered":"

Tajna carskog pe\u010data prona\u0111enog na Tabiji (brdu iznad Podgradine<\/strong>): Dva sata hoda od Duvanjskog polja, iznad Podgradine pokraj Bu\u0161kog blata, prona\u0111en je carski bizantski pe\u010dat. Kome je poslan?<\/p>\n

Nekoliko posljednjih desetlje\u0107a u modi je tzv. dekonstrukcija ili preispitivanje op\u0107eprihva\u0107enih povijesnih istina. Na takva preispitivanja nisu imuni ni hrvatski povjesni\u010dari. Nikome ne pada na pamet dovoditi u pitanje nove znanstvene spoznaje ako su one doista utemeljene na znanstvenim metodama. Na\u017ealost, u hrvatskoj varijanti to nije pravilo jer “spoznaje” povjesni\u010dara ponekad imaju neznanstvenu podlogu.<\/p>\n

Hrvatski srednjovjekovni knez i kralj Tomislav, koji je Hrvatskom vladao od oko 910.-928., postao je omiljena meta “ponovnog promi\u0161ljanja” i negiranja, ba\u0161 kao \u0161to je neko\u0107 bio omiljena osoba o kojoj su povjesni\u010dari pretjerivali u “znanstvenim spoznajama”. Nema hrvatskog povjesni\u010dara koji o Tomislavu nema svoje mi\u0161ljenje: “dekonstruktivisti” negiraju notorne istine, a nacionalni romanti\u010dari nekriti\u010dki prihva\u0107aju svakovrsne izmi\u0161ljotine o Tomislavu. Kad je taj hrvatski vladar u pitanju, rasprave o njemu su i danas \u017eu\u010dljive, posebno kad se problematizira njegova titula kralja i mjesto krunidbe. U ovom feljtonu poku\u0161at \u0107emo \u010ditateljima pribli\u017eiti vrijeme u kojem je \u017eivio i vladao poznati hrvatski knez i kralj.<\/p>\n

\"\"
Izgled carskog pe\u010data kralja Tomislava<\/figcaption><\/figure>\n

Hrvatska je u Tomislavovo doba bila jaka vojni\u010dka dr\u017eava prema arheolo\u0161kim ostacima. U grobovima iz 9. i 10. stolje\u0107a, koji su otkopani u jezgri stare hrvatske dr\u017eave, u dalmatinskom zale\u0111u, prona\u0111eni su brojni vojni\u010dki predmeti, primjerice ma\u010devi. Time su se bavili Tomislav i Vi\u0161eslav Aralica u knjizi Hrvatski ratnici. Hrvatski vojnici u 9. i 10. stolje\u0107u nisu se mnogo razlikovali kad je rije\u010d o opremi. Prona\u0111eni ma\u010devi karolin\u0161kog obli\u010dja iz 9. stolje\u0107a proizvedeni su u Porajnju, a nije isklju\u010deno ni to da su izra\u0111eni u Hrvatskoj.<\/p>\n

Osim ma\u010deva koji su prona\u0111eni u grobovima u Biskupiji pokraj Knina, kao i na drugim mjestima, prona\u0111ena su i karolin\u0161ka koplja s krilcima te sjekire. Umjesto skupim ma\u010devima, manje imu\u0107ni vojnici bili su naoru\u017eani bojnim bode\u017eima kojih je doista mnogo prona\u0111eno u starohrvatskim grobovima. Vojnici su, osim toga, bili naoru\u017eani kopljem te lukom i strijelama. Ratnici su nosili i remenje s ukra\u0161enim jezi\u010dcima.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i rekvizit prona\u0111en u grobovima hrvatskih vojnika su ostruge. Prema Tomislavu Aralici, to zna\u010di da je hrvatska konjica imala odlu\u010duju\u0107u ulogu u hrvatskoj vojsci. Vojna snaga nekog vladara mjerila se brojem konjanika.
\n\u0160titovi i kacige iz toga doba nisu sa\u010duvani. Ako je vjerovati Konstantinu Porfirogenetu, Hrvatska je bila vojni\u010dki sna\u017ena, porazila je Ma\u0111ere na sjeveru. Dokaz je tomu pojedina\u010dan ukop hrvatskog vojnika na bre\u017euljku ispod ru\u0161evina Susedgrada pokraj Zagreba. U grobu iz 10. stolje\u0107a prona\u0111ena je takozvana spata K tipa s dva remena jezi\u010dka, koji su tipi\u010dni za podru\u010dje onda\u0161njeg hrvatskog juga.
\nOsim starih naslije\u0111enih ma\u010deva, ako ve\u0107 nisu zavr\u0161ili u grobovima svojih vlasnika, u 10. stolje\u0107u u modi je bio tipi\u010dan europski ma\u010d Petersenov tip X. To je ma\u010d dvosjeklog \u0161ireg i kra\u0107eg sje\u010diva koji ima \u0161iroki \u017elijeb. Malo je takvih ma\u010deva prona\u0111eno u Hrvatskoj. Tomislav Aralica iznosi podatak da je jedan takav ma\u010d, koji je prona\u0111en u Koljanima pokraj Vrlike, Tito darovao etiopskom caru Haile Selasiju. Za\u0161titno oru\u017eje, \u0161tita ili pancirni oklop, iz toga doba nije sa\u010duvano. Pancirni oklop bio je ra\u0161iren me\u0111u ratni\u010dkom elitom, ali se nije polagao u grobove. Kacige su bile rijetke u 10. stolje\u0107u i nisu se o\u010duvale. Bile su jako skupe, a tada\u0161nja kovana kaciga sa \u0161titnikom za nos bila je vrhunac tehnologije.<\/p>\n

Pozla\u0107eni kri\u017eevi<\/strong><\/p>\n

Zanimljivo je primijetiti da su ratnici iz Tomislavova doba nosili bron\u010dani pozla\u0107eni kri\u017e. Obi\u010daj polaganja oru\u017eja u grobove nije se odr\u017eao, ali se odr\u017eao obi\u010daj polaganja ostruga.
\nDarko Peri\u0161a, arheolog, sada profesor na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, petnaestak godina intenzivno prati akademsku raspravu o kralju Tomislavu. Veliku ulogu pridaje pronalascima te se nada da \u0107e arheolo\u0161ka istra\u017eivanja rije\u0161iti mnoge nepoznanice iz hrvatskog ranog srednjeg vijeka.<\/p>\n

Peri\u0161a upozorava na otkri\u0107e jednog carskog pe\u010data iz Tomislavova doba koji je prona\u0111en iznad Podgradine pokraj Bu\u0161kog blata u utvrdi iz ranog srednjeg vijeka, samo dva sata hoda od Duvanjskog polja. Pe\u010dat je povezan s dvojicom bizantskih vladara, sinovima mo\u0107nog cara Bazilija I. \u2013 Leonom VI. i Aleksandrom I., ocem i stricem Konstantina VII. Porfirogeneta. Njih su dvojica poslije bili i suvladari. Bazilije I. umro je 886., Leon 912., a Aleksandar I. 913. godine, a zatim prijestolje preuzima maloljetni Konstantin Porfirogenet, uz pomo\u0107 majke i patrijarha.<\/strong><\/p>\n

\u2013 Prona\u0111eni pe\u010dat pripada dobu kojem su teoretski pripadala i trojica hrvatskih vladara. Po zavr\u0161etku vladavine Branimira po\u010dinje vladavina Muncimira i prva godina vladavine kralja Tomislava. To je carski pe\u010dat dvojice bizantskih careva. Pe\u010dat je na latinskom \u0161to zna\u010di da se bizantska diplomacija prilago\u0111avala jeziku, odnosno pismu onoga vladara kojem oni pe\u010date \u0161alju. Nisu poslali pe\u010dat na gr\u010dkom \u2013 kazao je Darko Peri\u0161a i otklonio mogu\u0107nost da je te pe\u010date poslao upravitelj nekog od dalmatinskih gradova.
\n\u2013 Po\u0161iljka s carskim pe\u010datima bila je vrlo bri\u017eno zapakirana. To znamo po tome \u0161to je “ko\u017ea” s kojom je po\u0161iljka vezana dva puta pro\u0161la kroz pe\u010dat. Pro\u0161la je horizontalno pa okomito. Nije se moglo dogoditi da se po\u0161iljka pro\u010dita i da se, nakon \u010ditanja poslije vrati u prvo stanje, nije se moglo ne primijetiti da je odmotavana. Takva po\u0161iljka morala je imati jamstva vladara jer je rije\u010d o unutra\u0161njosti hrvatskog teritorija \u2013 obja\u0161njava Peri\u0161a.<\/p>\n

No, je li i kojem je hrvatskom vladaru u unutra\u0161njost slana povjerljiva po\u0161iljka s carskim pe\u010datima nepoznanica je, misterij. Problematiku krunidbe Tomislava arheolog Peri\u0161a prati, kako ka\u017ee, ve\u0107 petnaest godina, a intenzivno se time bavi od 2005. godine nakon izlaska knjige Muhameda Had\u017eijahi\u0107a “Bosna u 9. i 10. stolje\u0107u” koju Peri\u0161a smatra apsurdnim uratkom. Na tvrdnje pojedinih povjesni\u010dara da Tomislav nije bio kralj, Peri\u0161a spremno odgovara.
\n\u2013 Tomislav kralj jest. Najve\u0107i su dokaz tomu pisma koja papa \u0161alje Tomislavu u povodu organizacije crkvenih sabora u Splitu i u kojima Tomislava oslovljava s rex, a Mihaela Vi\u0161evi\u0107a s dux. Papinski kancelari uvijek su pazili kako \u0107e osloviti vladara. Oslovljavali su ga uvijek onom titulom koju on stvarno ima.
\nIvo Goldstein kao argument da Tomislav nije kralj navodi da je Gottschalk, koji je boravio na Trpimirovu dvoru, bio heretik s hereti\u010dkim u\u010denjem o predestinaciji, a Trpimira je tako\u0111er oslovio s rex.<\/p>\n

Ne razlikuju titule<\/strong><\/p>\n

Argument mu je da oni tada nisu znali razlikovati titule rex i dux. Me\u0111utim, jedno je kad obi\u010dni benediktinac oslovi nekoga s rex, kralj, a drugo je kad papa nekoga oslovi s rex. Papa sebi ne mo\u017ee priu\u0161titi da oslovljava nekoga titulom koju on nema \u2013 poja\u0161njava Peri\u0161a.
\nDrugi argument koji se u hrvatskim relacijama navodi kao negaciju Tomislavove krunidbe jest taj da ga nije okrunio papa.
\n\u2013 Onda bi u tom slu\u010daju Hrvati tek od kraja 11. stolje\u0107a imali kraljeve. U to doba kruna se mogla dobiti od Bizanta, mogao ju je papa poslati, ali se to ve\u0107 odnosi na 11. stolje\u0107e. Osim toga, sami narod kao takav je svoga vladara mogao proglasiti kraljem. Prije Tomislava te\u0161ko da je netko mogao biti kralj \u2013 dodao je Peri\u0161a.
\nNaime, do kneza Branimira, konkretno do 888. godine, Hrvati su pod frana\u010dkim carstvom, a nakon te godine Frana\u010dko se carstvo raspada. Dotad je Hrvatska “utopljena” u Frana\u010dko carstvo na \u010dijem rubu su bila poluovisna kne\u017eevstva. Jedno kne\u017eevstvo je bila Hrvatska.<\/p>\n

\u2013 Me\u0111utim, poslije 888. stanje se mijenja. Na vlast u Hrvatskoj dolazi knez Muncimir, a onda njegov nasljednik, bez obzira u kojem su geneaolo\u0161kom odnosu, Tomislav. Kad je preuzeo prijestolje, Tomislav je bio knez, me\u0111utim, u tom razdoblju nije vi\u0161e morao tra\u017eiti potvrdu od Franaka jer Frana\u010dkog carstva vi\u0161e nema. Hrvatska je bila druk\u010dije, bolje organizirana u odnosu na druge “sklavinije” jer je stotinu godina bila pod frana\u010dkom dominacijom. Zapravo, Hrvatska pod Tomislavom izrasta u regionalnu silu \u2013 tvrdi Peri\u0161a.<\/p>\n

Za Tomislava kao vladara pojavljuju se dvije opasnosti na tom prostoru. Prva su Bugari koje je Tomislav porazio i \u0161to je pouzdano zabilje\u017eeno. Bugari su pod vodstvom Alogobotura pora\u017eeni negdje u porje\u010dju Vrbasa. Druga opasnost su novopristigli Ma\u0111ari. Prema popu Dukljaninu, Tomislav je i njih porazio. Tomislav je, dakle, bio neovisan vladar \u010dija vladavina vi\u0161e nije ovisila ni o Frana\u010dkom carstvu jer je propalo, niti o Bizantu koji je u prili\u010dno nepovoljnoj situaciji pod Lavom VI. I Aleksandrom I. No, Konstantin Porfirogenet ne otkriva o kojem je hrvatskom vladaru rije\u010d. Za\u0161to?<\/p>\n

\u2013 Konstantin Porfirogenet \u0107e zatajiti o kojem je mo\u0107nom hrvatskom vladaru rije\u010d. Porfirogenet ne mo\u017ee njegovo ime izgovoriti, nego ga mora zatajiti. On govori o hrvatskoj kao velesili, o snazi Hrvatske, ali ne \u017eeli spomenuti Tomislava iako zna njegovo ime. U takvoj situaciji Hrvatska je postala regionalna sila. I sasvim je logi\u010dno da je narod svoga kneza proglasio kraljem \u2013 obja\u0161njava Peri\u0161a. No \u0161to je s Tomislavovom krunidbom?<\/p>\n

\u2013 Ljetopis popa Dukljanina, latinska verzija, a po njoj je nastala slavenska, spominje sabor koji je odr\u017ean na Duvanjskom polju. Tamo se spominje polje Dalma. Ali, ve\u0107 u slavenskoj verziji spominje se da je sabor odr\u017ean ispod planine Hlivaj gdje se vidi da se to odnosi na planinu Lib. Toponomasti\u010dari smatraju da se to ne odnosi na planinu nego da to zna\u010di sljede\u0107e polje, a to bi onda bilo Hlivajsko ili Livanjsko polje. Ja mislim je tu rije\u010d o Duvanjskom polju. I da se planina Hlivaj odnosi na planinu Lib \u2013 ka\u017ee Peri\u0161a koji tvrdi da je taj sabor va\u017ean jer se na njemu rje\u0161avalo nekoliko va\u017enih pitanja: pokr\u0161tavanje Hrvata, crkvena organizacija, odnos Slavena odnosno Hrvata prema doma\u0107em stanovni\u0161tvu latinskoga jezika, rije\u010d je o preostalim Romanima.<\/p>\n

Tko je pop Dukljanin?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Jedna je od to\u010daka na saboru progla\u0161avanje vladarom, je li kralj ili ne \u2013 te\u0161ko je re\u0107i. U slavenskoj verziji Ljetopisa popa Dukljanina stvarno pi\u0161e da je rije\u010d o kralju. Navedeno je da je Budimir progla\u0161en kraljem \u2013 ka\u017ee Peri\u0161a i dodaje kako se taj sabor mo\u017ee vezati za Tomislavovu krunidbu zato \u0161to u latinskoj verziji Ljetopisa popa Dukljanina taj vladar zapravo prethodi Tomislavu za kojeg pi\u0161e da je porazio Ma\u0111are. Peri\u0161a zaklju\u010duje da je taj sabor morao biti u ranijem razdoblju, prije Tomislava.<\/p>\n

\u2013 Ve\u0107 120 godina se raspravlja o tome je li to Tomislav. Bilo je rasprave i o tome da bi to mogao biti i jedan od kasnijih vladara. Samo je Dominik Mandi\u0107 smatrao da je rije\u010d o jedom od vladara prije Tomislava. Mandi\u0107 je smatrao da je Budimir vladao od polovice 8. stolje\u0107a \u2013 dodaje Peri\u0161a.
\nProblem je, me\u0111utim, u tome \u0161to mnogi povjesni\u010dari ne vjeruju u Ljetopis popa Dukljanina kao povijesno vrelo. Ali ponekad iz njega selektivno uzimaju ono \u0161to im odgovara kako bi potkrijepili svoje teze.<\/p>\n

\u2013 Ili \u0107emo vjerovati i tra\u017eiti u tom izvoru povijesnu osnovu ili \u0107emo ga odbaciti kao izvor. Ne razumije za\u0161to bi netko, primjerice, podatak iz Ljetopisa o Duvanjskom saboru gledao kao la\u017e, a da je Tomislav porazio Ma\u0111are, gledao kao istinu. Ljetopis popa Dukljanina je romansirano povijesno djelo, nije pravi povijesni izvor, me\u0111utim njegov autor, pop Dukljanin, slu\u017ei se predlo\u0161cima \u2013 ka\u017ee Peri\u0161a. Pa ipak, mnogi povjesni\u010dari, poput Tibora \u017divkovi\u0107a i Ive Goldsteina, odbacuju tezu da se sabor na Duvanjskom polju uop\u0107e odr\u017eao.<\/p>\n

\u2013 Nedavno preminuli srbijanski povjesni\u010dar Tibor \u017divkovi\u0107 objavio je knjigu u kojoj je jako skepti\u010dan o povijesnosti toga sabora. Ja smatram da je rije\u010d o prvom saboru hrvatskoga plemstva na kojem je jedan od vladara potvr\u0111en vladarom. Kad se ka\u017ee kralj, to ne mora nu\u017eno zna\u010diti kralj nego jednostavno vladar kao vladar. Ionako je rije\u010d kralj proizi\u0161la iz osobnog imena Karlo. U svim slavenskim etni\u010dkim zajednicama kojima je Karlo vladao pro\u0161irila se ta rije\u010d.
\nA \u0161to se ti\u010de Goldsteinova gledanja, ne sla\u017eem se s tim da Duvanjskog sabora nije bilo i da je rije\u010d o mitu niti se sla\u017eem s tim da Tomislav uop\u0107e nije okrunjen. Tomislav je okrunjen, ali ne na Duvanjskom polju \u2013 pri\u010da arheolog Darko Peri\u0161a. Ako je tome tako, gdje bi Tomislav mogao biti okrunjen, pitamo Peri\u0161u?<\/p>\n

Nema krunidbe u Splitu<\/strong><\/p>\n

\u2013 Pitanje je. On sigurno nije okrunjen u Splitu jer bi Toma Arci\u0111akon u 13. stolje\u0107u to znao. Tomislav je okrunjen negdje na “hrvatskom etni\u010dkom prostoru”, izvan dalmatinskih gradova. Mjesto mo\u017eda nikada ne\u0107emo saznati. Ako bismo saznali gdje je pokopan, onda bismo mogli mo\u017eda naslutiti gdje je okrunjen \u2013 zaklju\u010dio je arheolog Darko Peri\u0161a.
\nPeri\u0161u posebno iritira novi povjesni\u010darski val “dekonstrukcije”, tzv. preispitivanja u hrvatskoj historiografiji.<\/p>\n

\u2013 Relativiziranje i obezvre\u0111ivanje je ne\u0161to \u0161to me smeta. \u010cinjenica je da smo pripadali zapadnom, latinskom civilizacijskom krugu i u doba Franaka. Hrvati su, za razliku od nekih drugih zajednica, ipak bili definirana etni\u010dka zajednica. Imali su tu poluneovisnost u Karlovu carstvu. Hrvati su jedini slavenski narod koji u srednjem vijeku pi\u0161e latinicom, ima natpise na latinskom. To treba zahvaliti dalmatinskim gradovima koji su svaki za sebe zasebna pri\u010da. To su gradovi koji su priznavali bizantsku vlast jer je bizantski car nasljednik rimskoga cara, ali su istodobno u crkvenim pitanjima priznavali papu, a ne patrijarha \u2013 zaklju\u010duje.<\/p>\n

Pi\u0161e: Ivica Rado\u0161\/VL<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tajna carskog pe\u010data prona\u0111enog na Tabiji (brdu iznad Podgradine): Dva sata hoda od Duvanjskog polja, iznad Podgradine pokraj Bu\u0161kog blata, prona\u0111en je carski bizantski pe\u010dat. Kome je poslan? Nekoliko posljednjih desetlje\u0107a u modi je tzv. dekonstrukcija ili preispitivanje op\u0107eprihva\u0107enih povijesnih … pro\u010ditajte vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"kt_blocks_editor_width":"","_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6,3,4],"tags":[46,44,43,45,90,42],"class_list":["post-251","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-buskoblatski-kraj","category-vijesti","category-vijesti-iz-sela","tag-arheoloska-otkrica","tag-carski-pecat","tag-gradina","tag-kralja-tomislava","tag-pecat-kralja-tomislava","tag-tabija"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\n\t\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t