Prezime Antunović

objavljeno u: Vijesti, Vijesti iz sela | 1

Antunovići su uglavnom Hrvati, dok su Antonovići uglavnom Srbi pretežno iz Crne Gore i istočne Bosne. Sa sigurnošću se ne može utvrditi točno vrijeme dolaska Antunovića u livanjske krajeve no u svakom slučaju se radi o starosjediocima u Župi Podhum.  Biskupskim popisima 1743. i 1768. godine evidentirani su u srednjoj Bosni ali isto tako raznim popisima evidentirani su i u Dalmaciji. Prema tvrdnjama starijih Antunovića, na područje Župe Podhum doselili su se iz Dalmacije, točnije iz Tugara prije 200 godina no vjerojatno je da su i prije dolaska Turaka bili ovdje prisutni.

Jedan od grbova plemićke obitelji Antunović (1828. god.)

U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Antunovića a najviše ih je kraj Vrgorca (105. prezime po brojnosti u Hrvatskoj). Antunovići su najviše selili iz Brčkog, Bosanske Gradiške, Prozora i Livna u Zagreb, Split i Osijek…

Danas su prisutni u mnogim dijelovima Hrvatske i BiH (Livno, Prozor, Brčko, Srednja Bosna, Zagreb, Split, Makarska, Osijek, Sesvete).

Prezime Antunović je, inače, patronimičko, dolazi od imena latinskog porijekla, Antun, zapravo rimskog prezimena Antonius (prvi u bojnom redu). U srpski i hrvatski jezik je ušlo sa krščanstvom, preoblikovano u Anta/Anto, Ante, Anton, Antonij, Antonije, Antonija, Antonica, Antal i Antul.

U knjizi „Tragom naših predaka – potomci srpskih kraljeva” od Veljka D. Antunovića (2007.) navodi se da su Antunovići starinom sa područja Livno-Duvno-Sinj, dok najraniji podaci potječu iz 7. stoljeća. Uslijed jačanja mletačke vlasti na tom području i pritisaka da prijeđu na katoličku vjeru mnogi Antunovići su se tijekom 14. stoljeća preselili u Hercegovinu i južnu Dalmaciju, a neki su stigli i do Crne Gore (selo Nudo kod crnogorskog Grahova). Obitelj Antunović je tijekom srednjeg vijeka bila utjecajna na području Trebinja i Dubrovnika. U blizini ovih gradova imali su svoje posjede kao i titule knezova. Nakon pada Crne Gore i Hercegovine pod tursku vlast, mnogi Antunovići su se raselili sa tih područja širom Bosne, zapadne Hercegovine, Dalmacije i u Slavoniju.

Izvor:

  • Usmena predaja
  • Imehrvatsko.net
  • Vesti-online.com
  • Vrilo-mudrosti.hr

 

Podijelite ovu vijest:

Facebook komentari

comments

Odgovori na Dijaspora Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *