Kamešnica je po nadmorskoj visini najviša planina Republike Hrvatske koja je ujedno i prirodna granica između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. Produžetak je Dinare a proteže se u dužini od prijevoja Vaganj na sjeverozapadu uz cijelu dužinu umjetnog Buškog jezera pa sve do Kamenskog. Veći dio ove predivne planine nalazi se na području Bosne i Hercegovine, a dio pripada i Republici Hrvatskoj.
Sam izraz Kamešnica često se upotrebljava i za jedan od vrhova Kamešnice, Kurljaj visok 1809 m. No, najviši vrh Kamešnice je Konj sa nadmorskom visinom od 1856 metara. Sa Konja se pruža predivan pogled na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Za lijepa vremena se vide i otoci Jadranskog mora. Poseban je doživljaj kada se oblaci spuste ispod samog vrha Kamešnice kada imate osjećaj da je ispod vas prostire veliko polje pamuka.
Zahvaljujući zemljopisnom položaju, nalazeći se s jedne strane na udaru mediteranske klime a sa druge strane na udaru kontinentalne klime Kamešnica je stanište raznih biljnih i životinjskih vrsta. Posebno treba istaknuti žutu sirištaru endemičnu biljku koju je jedino moguće pronaći na Kamešnici i Velebitu.
Ne treba posebno naglašavati da je planina Kamešnica izuzetno zanimljiva mnogim posjetiteljima: u prvom redu običnim ljudima željnim odmora i čistog zraka, ali i brojnim profesionalnim planinarima i speolozima zbog iznimno bogatog i raznolikog reljefa. Speolozima je ovo interesantno odredište zbog velikog broja pećina i spilja od kojih većina nije istražena.
vrhovi kamešnice
Najviši i ujedno i najzanimljiviji vrhovi Kamešnice su:
- Konj, nadmorska visina 1856 metara
- Kurljaj, nadmorska visina 1809 metara
- Kruge, nadmorska visina 1606 metara
- Gareta, nadmorska visina 1773 metra
- Burnjača, nadmorska visina 1770 metara.
Vrh Konj
Sa Konja se pruža za lijepa vremena predivan pogled ka otocima Jadranskog mora, te prema Sinjskom i Livanjskom polju.Konj se nalazi na području Bosne i Hercegovine, pa se prilikom uspona s južne strane prelazi državna granica. Na samom vrhu se nalazi uzidani žig ( na slici ) kojim možete potvrditi svoje osvajanje ovoga vrha. Iako se vrh geografski nalazi na strani Bosne i Hercegovini ipak se uzima kao najviši vrh Hrvatske zbog specifičnosti cijelih Dinarida.
 |
|
Vrh Konj, najviši vrh RH ( 1856 m/nv )
|
vrh kurljaj
Vrh Kurljaj je drugi po visini vrh Kamešnice. Njegova visina iznosi 1809 metara nadmorske visine. Nalazi se na BiH strani granice. Na vrhu se nalazi uzidani metalni žig kojim možete potvrditi svoje osvajanje ovoga vrha.
Do vrha Kurljaj se može doći hodajući od vrha Konja grebenom sat i 15 minuta markiranom stazom ili od vrha Kruga najprije pravo na sjever, bez markacije do grebena i staze Konj - Kamešnica (vrh). Zatim lijevo markiranom stazom. Ukupno jedan sat hoda.
Vrh Kruge
Vrh Kruge je po visini treći vrh Kamešnice. Njegova visina iznosi 1606 metara nadmorske visine. Također, na samom vrhu se nalazi metalni stup u kojem se nalazi žig kojim možete potvrditi svoje osvajanje ovog vrha.
 |
|
Vrh Kruge, 1606 m/nv
|
Vrh gareta
Visina ovoga vrha iznosi 1773 metra namorske visine i po visini to je četvrti vrh Kamešnice. Vrh se nalazi na BiH strani granice. Na samom vrhu se nalazi metalni žig kojim možete potvrditi svoje osvajanje ovoga vrha.
Poznatija mjesta na kamešnici (Blizina podgradine)
Dio Kamešnice neposredno iznad sela Podgradine lokalno stanovništvo još od davnina dijeli na dvije velike cjeline, ''Dragu'' i ''Brljušu''.
(NAPOMENA: Ovdje će biti prezentirana samo mjesta koja se nalaze u blizini sela Podgradine).
Brljuša
Potajnica
Potajnica je možda najpoznatije i najposjećenije mjesto na Kamešnici koje se nalazi na 1180 m/nv. Razlog tome krije se u činjenici da je 1987. godine na Potajnici sagrađena planinarska kućica u kojoj se moglo prenoćiti. Kućica je bila duga oko 8 metara a široka oko 5 metra. Kažemo ''bila'' jer je nažalost ljudskim nemarom i nepažnjom kućica izgorila u požaru na zimu 2006. godine. Mnogi izletnici su bili nesretni kada su čuli ovaj događaj. Kućica nije bila materijalno vrijedna ali ipak je mogla zaštititi od kiše i od divljih životinja. Tridesetak metara od kućice nalazi se izvor vrlo kvalitetne vode. Izgled izvora je sličan izvoru Ozrni u koji se nalazi samom selu. Naime, prije mnogo godina sazidana su betonska korita koja su gotovo uvijek puna vode. Na taj način planinari su uvijek imali na raspolaganju velike količine vode. Na izvoru su se napajale domaće životinje ali i divlje. Mnogi pričaju kako su vidjeli medvjeda kako pije vodu na izvoru. Okolo mjesta Potajnice raste gusta i visoka bukova šuma. U 2. svjetskom ratu na ovom mjestu se srušio ratni avion pa se i dan danas mogu pronaći neki dijelovi toga nesretnog aviona. Do Potajnice se dolazi tako da se krene od izvora Ozrna, i odmah nakon izvora se skrene lijevo i slijedeći obilježenu stazu do Potajnice se dolazi za otprilike 45-60 minuta normalnog hoda.
Danas postoji ideja da se sagradi nova planinarska kuća na istom mjestu. Potrebno je mnogo dobre volje ali i sredstava jer je do mjesta nemoguće doći osim na vlastitim nogama ili helikopterom. Sada je jedino sigurno da će zanimanje za posjetom ovoga mjesta opasti.
 |
 |
|
Potajnica prije požara ( 2004. godina )
|
Potajnica nakon požara (2006. god)
|
Fiskija
Fiskija se nalazi na oko 1350 m/nv. Mjesto je okruženo prvenstveno bukovom ali i crnogoričnom šumom. Kao i druga mjesta na Kamešnici tako i fiskija ima svoj izvor pitke vode koji je potrebno očistiti od lišća ukoliko se nije duže vrijeme koristio. Danas se Fiskija rijetko posjećuje osim kada se ide na hodošašće u Sinj preko Kamešnice ( 13.8. ). Do Fiskije se može stići na dva načina. Jedan način je da se od Potajnice slijedi markirana staza a drugi način je da se od Studenog vrila skrene lijevo i slijedi dobro markirana staza.
 |
|
Fiskija ( 2007 )
|
Humac
Do Humca se dolazi tako da se krene od Fiskije preko Male Plane markiranom stazom. Osim ovim putem moguće je krenuti od vrha Konja prema jugu i slijedeći markiranu stazu do Humca se dolazi za 2-3h hodanja. Na Humcu se nalaze dva kontenjera koje su sa helikopterom iznijeli Hrvatski planinari. Nažalost ovi kontenjeri su uvijek zaključani što nije običaj na planini Kamešnici. Prema našem mišljenju bilo bi puno bolje da su otključani da se njima mogu koristiti svi, pogotovo ukoliko vas u ovom dijelu Kamešnice uhvati mrak. Planinare iz Dalmacije možemo pohvaliti zbog rezervara vode koji se puni kišnicom tako da planinari uvijek imaju na raspolaganju vodu. Nije nam poznato je li voda pitka.
 |
 |
|
Kontenjeri na Humcu ( 2007. godina )
|
Vrh Humac ( 2007. god )
|
Draga
Studeno vrilo
Studeno vrilo se nalazi oko 45 minuta hodanja od sela Podgradine. To mjesto simboličnog imena krasi izuzetno hladna i pitka voda po kojoj mjesto i dobiva ime. Izvor je mještanima uvijek pružao pitku vodu još iz vremena kada se drvo za ogrijev vuklo na vlastitim plećima ili na konjima i magarcima. Danas je izvor obložen kamenim pločama. Oko izvora je gusta bukova šuma i u blizini izvora je uvijek hladnije nego na bilo kojem mjestu na Kamešnici čak i za vrijeme ljetnih mjeseci. Danas je Studeno vrilo mjesto gdje planinari i izletnici vole zastati, odmoriti se i nešto prezalogajiti prije nastavka planinarenja prema vrhovima Kamešnice.
 |
|
Studeno vrilo, jesen 2006. godine
|
Pešino vrilo
Pešino vrilo je još jedno u nizu vrela koje je domaćem stanovništvu vjekovima pružalo pitku vodu. Nalazi se na 1350 m/nv. Stari pričaju kako su prije mjesecima boravili na Kamešnici čuvajući stoku na ispaši. Upravo im je Pešino vrilo između ostalih mnogobrojnih izvora na Kamešnici omogućavalo da napoje stoku. I dan danas izvor teče i njime se služe planinari i izletnici iz okolnih mjesta ali i cijele Bih i Hrvatske. Godine 2007. na Pešinom vrilu je sagrađen planinarski dom. Mjesec dana nakon gradnje kućice sazidana su korita na izvoru. Gradnju je iniciralo PD Kamešnica koji su u više navrata i dana radili na kući. Danas je kućica otvorena za sve planinare i ljude dobre volje. Svečeno otvaranje bilo je 28.4.2007. godine kada je i fra Miroslav Ćiro blagoslovio kuću. Ovim putem pozivamo sve posjetitelje da ne ostavljaju smeće za sobom. Očuvajmo našu prirodu netaknutu i predivnu kakva je oduvijek i bila.
 |
 |
|
Planinarski dom ''Pešino vrilo'' ( 2007)
|
Izvor ''Pešino vrilo'' ( 2007. godina)
|
Gola Kosa
Još jedno zanimljivo mjesto na Kamešnici je svakako Gola Kosa. Jednostavno nikoga tko je bio na njoj ne ostavlja ravnodušnim. U ovom slučaju naziv Gola Kosa doslovno pretstavlja jednu veliku kosinu na kojoj nema ničega osim nekih travnatih biljaka. Zanimljivo je da Golu Kosu okružuje gusta borova i bukova šuma sa jedne strane a sa druge nisko raslinje i grabuša. Dužina joj iznosi oko 200 metara a širina oko 100 metara. Na njoj zna biti dosta vjetrovito jer nema šume koja bi pružila zaštitu. Za lijepog vremena pogled sa Gole Kose je uistinu prekrasan i pruža pravo zadovoljstvo promatrajući cijelu župu Podhum, Buško jezero i okolna sela. Do Gole Kose se dolazi tako da se od Pešinog vrila krene desno i lagano hodajući dolazi se za 20 minuta.
 |
|
Gola kosa, 2007. godine
|
Pole
Pole se nalaze iznad Pešinog vrila. Da bi se došlo na njih potrebno je ići preko Gole kose. Postoji još jedan put ( od Pešinog vrila lijevo ) koji se prije koristio ali on je zarastao zbog nekorištenja duži niz godina. Najhrabriji će naći izazov u penjanju najopasnijim i najstrmijim putem. No bez adekvatne planinarske opreme i iskustva taj izazov se nikome ne preporuča. Na Polama rastu uglavnom razne trave, šume nema jer je riječ o višoj nadmorskoj visini. Na strminama Pola gnjijezde se razne ptice među kojima izdvajamo sokole i jastrebe. Njima strmine pola predstavljaju idealno mjesto da pravljenje gnjezda jer su zbog velike strmine i nepristupačnosti zaštićeni od grabežljivaca. Na tim istim strminama prema riječima nekih planinara raste žuta sirištara, zakonom zaštićena endemična biljka. Kada se popnete na rub Pola, pogled je uistinu predivan. Riječima se jednostavno ne može opisati događaji kada stojite na samom rubu i ispod vas se nalazi strmina od 100 metara. Kada pogled dignete malo više ispod vas se nalazi Pešino vrilo i gusta bukova i crnogorična šuma.
 |
|
Pole, 2007. godina
|
Rovanje
Rovanje je vjerojatno po nadmorskoj visini najviši izvor na Kamešnici. Nalazi se otprilike između 1650 do 1700 m/nv na putu između Gole kose i vrha Konj. Danas se izvor rijetko koristi i posjećuje pa je zarastao visokim travama. U prošlosti njime su se služili pastiri koji su čuvali stoku.
 |
|
Rovanje, najviši po nadmorskoj visini izvor vode na Kamešnici
|
Pećine
Mračna pećina
Mračna pećina je samo jedna od mnogih pećina koje se mogu pronaći na Kamešnici. Ujedno, to je i naljepša i najposjećenija pećina prvenstveno zbog svoje dostupnosti i pristupačnosti. Iako nije uređena, pad je jako mali pa se može obići i bez posebne opreme. Unutar pećine se nalazi nepresušni izvor koji su prije koristili pastiri. Uređeno je i drveno pojilo. Sastoji se od dvije dvorane, gornje i donje. Obje dvorane koristile su se u povijesti za pribavljanje vode. U najsušim ljetima, kad bi vode u gornjoj dvorani nestalo, pastiri su se koristili donjom. Ova pećina se nalazi na hrvatskoj strani granice.
 |
|
Mračna pećina, najljepša pećina na Kamešnici
|
Antunovića pećina
Antunovića pećina se nalazi ispod vrha Konj. Radi se o uistinu prekrasnoj pećini. Ova pećina je velika i prostrana. Stariji pričaju kako su za lošega vremena u nju znali skloniti i pastiri ali i veliki broj goveda. Prema nekim tvrdnjama u pećinu može stati čak 100 volova. Pećina ima dva ulaza, jedan je puno pristupačniji i veći dok je drugi uži i samim time nezgodniji za posjetu pećini.
 |
|
Antunovića pećina, pećina za 100 volova
|
Šimića pećina
Šimića pećina se nalazi oko 1-2h hodanja od Fiskije. Pećina je nažalost neistražena i jako nepristupačna te se preporučava oprez prilikom posjete. Jako malo ljudi zna put do pećine. Vjerojatno se pitate kako je pećina dobila naziv ''Šimića pećina''? Naime u vrijeme kada su na ovim prostorima Turci provodili veliki zulum nad domaćim stanovništvom pojavljuju se hajduci. Hajduk je bio i naš Andrija Šimić koji se krio od turske vojske upravo u navedenoj pećini. Pećina mu je pružila zaklon od kiše, vjetra, snijega ali i od turske vojske. Bio je izuzetno hrabar čovjek. Po njemu pećina i danas nosi ime.
 |
Šimića pećina - Sliku poslao Jozo Pervan |