Buško jezero ( blato ) nalazi se u Hercegbosanskoj županiji ( Livanjski kanton-K10 ) u južnom dijelu livanjskog polja. Jednim dijelom pripada općini Livno a drugim ( malo većim ) dijelom pripada općini Tomislavgrad. Sve do 1990 godine jezero je imalo status najvećeg umjetnog ( vještačkog ) jezera u Europi. I danas je to sigurno jedna od najveći akumulacuija vode u Europi.
nastanak jezera...
1967. godine započinju radovi na izgradnji ovog hidroakumulacijskog diva. Cilj izgradnje bio je navodnjavanje visoravni, ostalog dijela livanjskog polja, te povećanje uspješnosti uzgoja bilja te razvoj stočarstva. Naravno glavni cilj je stvoriti veliku akumulaciju vode koja će služiti kao rezerva hidroelektrani Orlovac ( Sinj - Hrvatska ) u slučaju manjka vode za ljetnih suša. Jezero je dovršeno 1974. godine i iste godine je pušteno u rad. Prostor današnjeg jezera prije njegove izgradnje činile su livade i pašnjaci ( veći dio polja ) koje su osiguravale sijeno za stoku i ovce, dok su bliže naseljima bile smještene oranice na kojima su se uzgajale razne žitarice i povrće. Za vrijeme velikih jesenskih i zimskih kiša polje je većim dijelom bilo poplavljeno a zimi i zaleđeno. Kad bi se led sa dolaskom proljeća otopio na ovom polju bi se pojavilo veliko blato pa je i polje dobilo naziv Buško blato.
geografski podaci o jezeru...
Buško jezero se nalazi u Hercegbosanskoj županiji između gradova Livno i Tomislavgrad. Većim dijelom oko 2/3 pripada općini Tomislavgrad, a manjim dijelom 1/3 pripada općini Livno. Smješteno je u južnom dijelu Livanjskog polja omeđeno Kamešnicom kao prirodnom branom te sagrađenim umjetnim branama. Jezero ima nadmorsku visinu od 716 metara. Dužina jezera iznosi 13,5 km, širina oko 7,2 km, dok dubina doseže i do 16 metara na pojedinim mjestima. Površina ovog vjestačkog jezera iznosi nevjerojatnih 55,8 km četvornih a još više impresionira njegova ukupna zapremina od 782 milijuna metara kubnih vode.
 |
|
Buško jezero, proljeće 2005. godine
|
ribolov i riblji fond...
Buško jezero je izuzetno bogato ribom o čemu
svjedoče i brojni ribari koji posjećuju ovo jezero čak iz mnogih
krajeva Bosne i Hercegovine ali i Hrvatske. Riblji fond čine: šaran, som, babuška, klen, podbila, pastrva, drlja i oštrulj
( danas je prava rijetkost ). Riblji fond je često u opasnosti zbog
naglog smanjenja nivoa vode pogotovo ljeti zbog ispuštanja vode
za potrebe hidroelektrane ali i usprkos tome ribe ima u izobilju.
Također, u jezeru su zastupljeni i rakovi kojih nažalost u posljednje
vrijeme ima jako malo. Danas se rakovi mogu pronaći u obližnjem
potočiću Mandek koji se ulijeva u Buško jezero.
Ribari dolaze na ovo jezero iz mnogih krajeva Bosne i Hercegovine pa
ćete često ovdje vidjeti i ribare iz Zenice, Banjaluke, Sarajeva,
Tuzle, Travnika, Viteza...
 |
|
Buško jezero, ribolov 2004. godine
|
Za sve ribare posebno su interesantni šarani, somovi i pastrva. Najbolji ribari su ulovili šarane teške i preko 25-30 kg. Danas šarana ima mnogo manje nego prije ali stručnjaci ga uvijek uspiju uloviti. Druga riba koja privlači veliku pažnju je som. Zadnjih godina ga u jezeru ima u velikom broju i pravi je doživljaj kada ulovite soma od 40 kg. Neki ribolovci tvrde da su ulovili i somove teške 60 kg pa čak do 90 kg, a da li su to ribarske ( lovačke ) priče vama ostavljamo da rasudite. Osim bogatog ribljeg fonda u i oko jezera se mnogu pronaći i brojne ptice ali i životinje koje su svoje stanište našle upravo ovdje. Od ptica treba istaknuti galebove, patke, gnjurce i dr. Od životinja čest stanovnik je poljski zec, razne vrste žaba, puževa, zmija i dr..
 |
 |
|
Lov na klena i babušku
|
Lov na šarana
|
mogućnosti za razvoj turizma...
Buško jezero ima odlične mogućnosti za razvoj
ribolovnog turizma. U Livnu je osnovano ribolovno društvo koje
se brine o očuvanju ribljeg fonda. U zadnje vrijeme se organiziraju
autobusi ribolovaca iz BiH koji dolaze na ovo jezero. Zaposleni su i
ribočuvari koji svakodnevno nadziru jezero i sprečavaju krivolov. Sve
skupa ne izgleda idealno ali je učinjen bar nekakav korak naprijed.
Nadajmo se da će ljudi iz vlasti prepoznati potencijele ovog jezera i
da će ovo ovo jezero u budućnosti biti veliko ribolovno središte.
Osim ribolovnog turizma ovdje postoji i mogućnost razvoja klasičnbog
turizma. Prvenstveno mislimo na plažu Marinovac ( Tomislavgrad ) koja
je za ljetnih dana puna kupača iz ovih krajeva. Plaža je idealna i za
obitelji sa djecom jer je plaža sačinjena od sitnoga pijeska. Dubina
vode se lagano povećava odmicanjem od obale i idealna je za igranje
popularne igre picigin ( slično kao na plaži Bačvice u Splitu ).
Ponekad se na ovo područje zalutaju i Česi, Slovaci, Mađari... i čude
se kako nitko ne brine o plaži. Nitko iz države tu mogućnost ne shvaća
ozbiljno, plaža je prepuštena sama sebi i na milost ili nemilost
samih kupača.
 |
|
Buško jezero, plaža Marinovac 2006. godine
|