Crkva sv. Ilije (Rešetarica)

U blizini sela, točnije na povijesnom mjestu zvanom Rešetarica nalazi se crkva sv. Ilije. Ne može se sa sigurnošću utvrditi kada je prvi put na prostoru Rešetarice izgrađena crkva. Pretpostavlja se da se to dogodilo u periodu od 7. do 12. stoljrća. Poznato je da su 1928. godine prilikom kopanja temelja za crkvu radnici otkrili neke još starije temelje za koje se pretpostavlja da su upravo temelji crkve koju su sagradili Hrvati prije mnogo stoljeća. Hrvati su ovaj prostor naselili u 7. stoljeću i na području Rešetarice su podigli svoje naselje. S vremenom su prihvatili kršćanstvo kao religiju o čemu svjedoče brojni grobovi koji su pronađeni na tom području. Ubrzo sa prihvaćanjem kršćanstva Hrvati grade i duhovne građevine i sigurno današnja crkva sv. Ilije počiva ponosno na temeljima neke starije crkve koju su izgradili stari Hrvati. Slika ispod prikazuje današnji izgled crkve.

rešetarica
Današnji izgled Crkve sv. Ilije ( 2007. godina)

 

U narodu i dan danas kruži legenda koja kaže da su Turci sa osvajanjem ovoga područja zapalili crkvu koja se nalazila upravo na mjestu današnje crkve sv. Ilije. Turcima nije bilo dovoljno što su zapalili crkvu pa su nastavili sa mučenjem i ubijanjem stanoviništva tadašnje Rešetarice. Zaustavili su se tek kada su pobili gotovo cjelokupno stanovništvo i tri fratra koja su se zatekla u crkvi. Naravno razrušili su i zapalili cijelo naselje koje sa vremenom biva zaboravljeno. Također u narodu se zadržala predaja da su Turci s uništenjem naselja zakopali zvonike crkve u neki bunar ( bunar do danas nije otkriven ).

rešetarica
Oltar ispred crkve sv. Ilije ( Rešetarica )

 

Godine 1928. tadašnji župnik župe Podhum fra Anto Šakić pokreće akciju izgradnje crkve na Rešetarici i otkriva temelje starokršćanstva koji su bili zaboravljeni. Odlučeno je da nova crkvica bude sagrađena upravo na starim temeljima crkvice koju su sagradili stari Hrvati. 1974. godine ponovno se pristupa obnovi crkve jer ju je vrijeme počelo ozbiljno nagrizati. Te godine crkva se temeljito obnavlja, stavljaju se nove pločice, renovira se oltar, podiže se krovna konstrukcija, obnavlja se fasada i vrši se priprema za stavljanje zvonika. U 2005. godini pristupa se opet temeljitoj obnovi koja uključuje promjenu krova, novu fasadu... 2006. godine uređuje se i put do crkve koji je do tada bio jako nepristupačan osobnim vozilima. 2007. godine put se napokon asvaltira uz pomoć dobrih ljudi koji akciju pokreću.

rešetarica
rešetarica
Crkvica sv. Ilije ( 2007. godina )
Pogled na crkvicu sa novoasvaltiranog puta.
rešetarica
rešetarica
Pogled na dvorište crkvice
Starokršćanski grobovi u dvorištu crkvice

Arheološka nalazišta

Područje Rešetarice je izuzetno bogato arheološkim nalazištima koji svjedoče o životu ljudi na ovom prostoru. Iako se znalo da je crkvica sv. Ilije sagrađena 1928. sagrađena na temeljima neke starije crkve nije se odmah pristupilo arheološkim iskopavanjima na tom području. Tek kada se 1987. godine otkrivaju temelji starokršćanske bazilike postaje jasno da se radi o bogatom arheološkom nalazištu. Istraživanja provedena 1989. godine su potvrdila da su osim Hrvata, na Rešetarici živjeli Iliri i Rimljani. Postoje povijesni dokazi da su Rimljani imali svoje veliko naselje koje se prostiralo od Rešetarice pa sve do brežuljka Tabije koje se nalazi iznad današnjeg sela Podgradine. Ta nalazišta su pronađena na padini Kamešnice u blizini današnje crkve sv. Ilije. Stručnjaci potvrđuju da je Rešetarica bila izuzetno jako naselje a da je njihova starokršćanska bazilika bila najopremljenija u to vrijeme od svih u zaleđu Narone i Salone. Arheološka istraživanja obavljena su napokon 1989. godine. Mnogi se pitaju kako istraživanja nisu obavljena prije? Odgovor se nalazi u činjenici da se u komunističkoj Jugoslaviji Hrvati nisu smjeli baviti utvrđivanjem svoje povijesti jer se to smatralo antijugoslavenstvom. Ni dan danas istraživanja nisu u potpunosti završena i čekaju neke bolje dane. Na slijedećoj slici se vide temelji starokršćanske bazilike na Rešetarici.

rešetarica
Temelji starokršćanske bazilike ( Rešetarica )

 

Slika ispod nam prikazuje neke od iskopina koji su pronađeni u samoj bazilici i u grobovima starih Hrvata. Riječ je o mačevima, oruđu i nakitima s kojima su Hrvati pokapali svoje pokojne. Procjenjuje se da predmeti potječu iz razdoblja od 8. do 9. stoljeća. Predmeti se čuvaju u franjevačkom muzeju na Gorici u Livnu.

rešetarica
Mač, ogrlice, nakit i novčići pronađeni kod Rešetarice

 

Za pisanje dijela teksta korištena knjiga:

Stoljeća moga kraja – povijest livanjske župe Podhum. Livno 1997. (autor Tomislav Perković)

Slike arheoloških iskopina - Muzej Gorica

Upload slika i fotografija
 Ulomak ranokršćanskog - kasnoantičkog crkvenog namještaja iz bazilike s lokaliteta Rešetarice.

 

Upload slika i fotografija
Plutej s raznoraznim rozetama 

 

Upload slika i fotografija
Mač iz karolinškog razdoblja i prilozi iz starohrvatske nekropole, Podgradina - Rešetarica, 8.- 9. st.

 

Karolinški mač, dugačak 108 cm., s dvosjeklom oštricom od damascirana čelika, pronađen je položen na tijelu hrvatskog velikodostojnika pokopanog u ranokršćanskoj bazilici. Isti mačevi pronađeni su i u impresivnim ratničkim starohrvatskim grobovima na lokalitetu Crkvina u Biskupiji kod Knina.

Upload slika i fotografija
Mač iz karolinškog razdoblja i prilozi iz starohrvatske nekropole, Podgradina - Rešetarica, 8.- 9. st.

 

Sudbina Hrvata tijesno je povezana s Karolinzima, i s osnutkom prve hrvatske kneževine i kraljevine nastale pod franačkim utjecajem krajem 8. i početkom 9. stoljeća upravo na ovom brdskom dinarskom području. Franački kralj Karlo Veliki okrunjen je u Rimu 800. godine, i iz prijestolnice u Aachenu (danas Njemačka) vlada cijelom Zapadnom Europom. Hrvati su na strani Karolinga sudjelovali u slamanju i uništenju velike avarske države u Panoniji.  

Upload slika i fotografija
Konjanička ostruga s ušicama, Podgradina - Rešetarica, 8.- 9. st.

 

Pored metalnih dijelova odjeće i nakita, u grobove se prilaže i oružje, te konjska oprema. Konjanička ostruga karolinškog tipa načinjena je lijevanjem i kovanjem željeza. Baza šiljka ukrašena je mjedenim limom, graviran geometrijskim ornamentom u obliku trokutova i obrubljen prstenastim okvirom. Karolinški tip ostruga nalazimo i u nizu drugih starohrvatskih grobova u Dalmaciji.

Franjevačka arheološka zbirka s lokaliteta ranokršćanske bazilike i starohrvatske nekropole na Kraljičinom nasipu (Rešetarici) u Podgradini bila bi danas bogatija da nije 1991. godine arheološka ekipa, predvođena Svetozarom Pudarićem, iskopane nalaze odnesla u Sarajevo - gdje im se «izgubio» trag.   

Za pisanje dojnjeg dijela teksta korištene stranice: http://hakave.org/ 

Bookmark and Share